T,e činjenice potvrdila je studija koju je u travnju i svibnju prošle godine provela inicijativa sa stručnjacima s Instituta za znanstvena istraživanja u Zagrebu te sa sveučilišta u Zagrebu i Rijeci.

Svi zaključci istraživanja bit će objavljeni u rujnu, kada će krenuti i kampanja za uvođenje građanskog odgoja, no već i neki preliminarni rezultati koje je danas predstavio GOOD jasno govore u prilog ideji da nam je obrazovanje koje bi on trebao davati manjkavo ili nikakvo.

'Nažalost, pokazalo se da mladi imaju vrlo slaba znanja o političkom sustavu i suvremenoj povijesti. To su upravo one teme koje nisu zastupljene u našem obrazovanju', rekla je za tportal Martina Horvat iz GOOD-a, pojasnivši da su smatrali kako je važno na to upozoriti baš danas na Dan mladih.

'Ovom našom današnjom akcijom također želimo poslati poruku resornom ministarstvu i svima koji sudjeluju u kurikularnoj reformi da u našem obrazovanju manjka prilike za razvoj konkretnih vještina, odnosno znanja koje će biti primjenjivo. Osim toga manjkaju nam i neki važni sadržaji poput znanja o suvremenim medijima i njihovom kritičkom konzumiranju, o seksualnosti, o EU, o nacionalnim manjinama i njihovoj kulturnoj različitosti, te o aktualnim društvenim problemi'ma, rekla je Horvat.

Prema članici GOOD-a nedostatak građanskog odgoja očituje se na takav način da su mladi zbunjeni, da ne znaju kako se ponašati i postavljati u suvremenom društvu pa nije čudo da imamo situacije u kojima povremeno ispoljavaju nasilje.

'Od 1999. godine mi u školama imamo građansko obrazovanje koje zapravo nije dostupno svima. Ministarstvo je prošle godine donijelo odluku da će se ono provoditi isključivo međupredmetno. U našem sustavu jako je teško očekivati da će to funkcionirati. Istraživanja koja smo proveli pokazuju da to nije dovoljno jer čak jedna trećina maturanata uopće nije primijetila da se u njihovoj školi provodi građanski ili zdravstveni odgoj. Neke teme kao što je primjerice smanjenje nasilja ne primjećuje ih čak 50 posto. Škole kao nešto rade, ali to zapravo ne uspijeva doprijeti do učenika. Često se provodi kroz izvannastavne aktivnosti i projekte u koje se uključuje tek manji broj učenika. To je jako problematično jer su to znanja i vještine koje svima trebaju u životu, a ne uče se ni kroz povijest, ni kroz geografiju niti politiku i gospodarstvo. Građanske kompetencije i građanska pismenost su baš kao i pismenost temeljne kompetencije za snalaženje u suvremenom svijetu', upozorila je.

Većina zemalja Europske unije, kaže, ima građanski odgoj u kao zaseban predmet ili kao dio predmeta o suvremenom društvu u višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi.

'Kod nas se o društvu prestaje učiti nakon četvrtog razreda osnovne škole. Predmet priroda i društvo postoji samo u prvim godinama školovanja. Druge zemlje u tome idu još dalje u smislu da u građansko obrazovanje uključuju sve više globalnih sadržaja kao što su ekologija, klimatske promjene, problem siromaštva, problem održivog razvoja, a mi nemamo ni osnovu. To je zabrinjavajuće', rekla je naša sugovornica.