Dva desetljeća projektiranja, izgradnje i dodatna godina odgode zbog tehničkih problema sada je iza zapadnog saveza.

Međunarodno osoblje i 29 veleposlanstava trebali bi useliti do sredine lipnja, uoči ministarskog sastanka i dvodnevnog summita u srpnju na kojem se očekuje Trump, kažu dužnosnici.

No, iza ušminkane staklene fasade članice NATO-a suočavaju se s istim starim problemima, uključujući kako se nositi s agresivnom Rusijom i urediti kolektivnu obranu u Europi.

Do useljenja je trebalo doći ubrzo nakon 25. svibnja 2017. i posjeta Trumpa te ostalih zapadnih čelnika. Trump, bivši nekretninski magnat, za zgradu vrijednu 1.45 milijardi dolara rekao je da je predivna, ali i dodao da nije pitao koliko je stajala.

Zamjenica glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller kaže da se s useljenjem kasni godinu dana. "Mislim da to i nije loše s obzirom na tako veliki projekt", rekla je novinarima i priznala da joj je ured u staroj zgradi prokišnjavao tijekom nedavnih sniježnih oluja.

Ukupno 42000 službenika radit će u poslovnim prostorima približno iste veličine kao što je stožer UN-a u New Yorku. No, zbog belgijskih urbanističkih pravila sjedište NATO-a visoko je samo 32 metra.

NATO je 1999. odlučio da mu treba novi stožer jer je postojeći i zamišljen kao privremeni. Izgrađen je u žurbi, kada je Savez morao napustiti Pariz pošto se Francuska 1966. povukla iz vojnog zapovjedništva.

Kao podsjetnik da je Savez nastao tijekom Hladnog rata, u novom su sjedištu dva betonska panela od dijelova Berlinskog zida.

Izložen je i dio konstrukcije sa 107. kata jednog od blizanaca u New Yorku srušenih u terorističkom napadu 11. rujna 2001., jedinog događaja zbog kojeg je NATO aktivirao klauzulu o kolektivnoj obrani.