Violić je navela da se izmjenama i dopunama pokušavaju urediti dva segmenta na HRT-u. Prvi su odnosi u trokutu Uprava – Nadzorni odbor - Programsko vijeće, jer su tu sukobi najočitiji, a drugi je način biranja urednika, odnosno pokušaj da sami novinari utječu, koliko je to moguće, na izbor istih.

'Osnovna intencija je da PV nema ovlasti u upravljanju, već da se bavi samo programom. Sve spekulacije da bi političari ušli u PV nisu osnovane', kazala je Zlatar Violić i dodala da HRT danas svoju javnu zadaću ispunjava s trideset do četrdeset posto, s daljnjom tendencijom pada.

Ministrica je istaknula da su u posebno lošoj poziciji Dramski i Dokumentarni program

'Dokumentarni film je danas jedan od najvećih izvoznih potencijala Hrvatske, a na HRT-u se trebaju tražiti neobični termini u kojima bi se on emitirao.

HRT također nema sustavan način proizvodnje i distribucije dokumentaraca u regiji. Kad je riječ o serijama, Loza se tretira kao dramska, a  rubne je kvalitete i po kvaliteti je sapunica, pa se ne može mjeriti s ozbiljnom idejom dramske serije', naglasila je ministrica.

Zlatar misli da je Informativni program najbolnija točka jer je zabilježio najveći pad gledanosti i da on mora biti taj koji će vratiti povjerenje u Televiziju.

'Ne možemo govoriti, u posljednjih nekoliko mjeseci, o političkom utjecaju na Televiziju. To je pitanje profesionalizma i kvalitete novinarskog rada', naglasila je Violić.

Odgovarajući na pitanje tko profitira u situaciji u kojoj se HRT nalazi danas, ministrica je rekla da 'o tome ne može govoriti jer je riječ o kuloarskim pričama', ali je i dodala 'da joj se na osnovu apela koji stižu s HRT-a čini da najviše profitiraju vanjski producenti'.

Ministrica misli da je, iako u regiji postoje takvi načini, vezivanje pretplate uz priključak za struju apsolutno nedemokratski čin jer svatko može imati struju, ali ne koristiti ni jedan medij.

'Naši građani su odgovorni i HRT-u u visokoj mjeri plaćaju pretplatu i on može biti zadovoljan koliko je pretplatnika plaća', naglasila je.

Pojasnila je da Vlada nije podržala predloženo poskupljenje pretplate od strane Uprave HRT-a zato što je Uprava tumačila Zakon na svoj način, a Vlada nije željela dodatno opteretiti budžete građana.

Govoreći o načinu izbora glavnog urednika, ministrica je navela da se u budućnosti neće moći dogoditi da on bude izabran, a da ima potporu svega 51 posto zaposlenika.

Kako će biti biran predsjednik Uprave HRT-a, ministrica nije željela otkriti jer još svi detalji nisu usklađeni, dok bi u PV-u trebali sjediti medijski stručnjaci, a ne saborski zastupnici, kako se u medijima špekuliralo.

Upitana kako gleda na to da na HRT-u ima ljudi koji ne rade a primaju plaću, Zlatar Violić kazala je da je 'za nju to u cjelini svih javnih institucija neodrživo i nemoguće'.

O pismu namjere koje su potpisali Matica hrvatska i HRT, prema kojem bi Treći program HTV-a bio namijenjen kulturi, obrazovanju i znanosti, ministrica je rekla da je 'pročitala samo pismo i vidjela nacrt sporazuma, ali da taj projekt ne zagovara iz dva razloga'.

'To načelno može izgledati dobro, ali tu se kriju velike opasnosti jer se otvara prostor privatizaciji javnog prostora. Ako HRT želi raditi takav program, može ga raditi sam. Ono što me više strah jest da se Treći program postavlja na mjesto geta i strah me da će se tamo preseliti znanost, kultura i obrazovanje. Ideja je prolongirana za kraj godine i čini mi se da je to napravljeno samo da se Uprava može pokriti da je ispunila svoje obveze', zaključila je ministrica.