Georgij Engeljgardt, suradnik Instituta za slavistiku pri Ruskoj akademiji znanosti, u analizi Ruskog vjesnika istaknuo je dva ključna razloga kroz čiju prizmu valja provući (negativna) očekivanja vezana uz hrvatsko-ruske odnose zbog izbora Kolinde Grabar Kitarović za hrvatsku predsjednicu.

'Kao prvo, Kolinda Grabar Kitarović pripada stranci HDZ koja je utemeljila suvremenu Hrvatsku. Ključan element politike te stranke uvijek je bila orijentacija na SAD i Njemačku. Kao drugo, njezina profesionalna karijera neraskidivo je povezana sa SAD-om i euroatlantskim strukturama. Dakle ne postoji temelj da se očekuje da će se Savle promijeniti u Pavla. Posebno u uvjetima pogoršanja odnosa EU-a i Rusije te aktivnog razvoja naftno-plinskih projekata u Hrvatskoj (LNG terminal na Krku, nafta na šelfu), koje i SAD i EU promiču kao alternativu suradnje s Rusijom', kazao je Georgij Engeljgardt.

Izrazio je bojazan od još većih problema za ruske investicije u Hrvatskoj. Kao primjer je naveo slučaj Ine, koja će ostati definitivno zatvorena za Rosneft i Gazprom. Također je istaknuo 'određenu demonstrativnu nemilosrdnost u provedbi zajedničke europske sankcijske politike'.

'U svakom slučaju, u Zagrebu jednoglasno gledaju na čvrstu liniju prema Rusiji te ne treba očekivati neke posebne razlike između stranaka po tom pitanju. Doduše, moglo bi doći do aktivnije kritike ruske prisutnosti u regiji (BiH, Srbija) iz Zagreba te do većeg suprotstavljanja Rusima. Najvjerojatnije se to može ticati BiH, a Zagreb bi mogao utjecati na poziciju bosanskih Hrvata, tražeći od njih borbu s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Ivo Josipović je kao hrvatski političar bio u potpunosti neutralan prema Rusiji', ocijenio je ruski stručnjak.

Sličnog je mišljenja i Petr Iskenderov, kandidat povijesnih znanosti, stariji znanstveni suradnik Odjela za povijest slavenskih naroda jugoistočne Europe u novom vijeku na Institutu za slavistiku pri Ruskoj akademiji znanosti.

'Kolinda je prozapadna, proamerička figura. Ona je radila kao veleposlanica u SAD-u te u NATO-u. Jako se razlikuje od Josipovića, koji je tijekom svoje karijere pokušao biti mirotvorac na Balkanu i u drugim državama. Što se tiče Grabar Kitarović, ona je, kao predstavnica političkog centra, usmjerena na prozapadnu politiku. Oko nje su se okupile najrazličitije snage. Pobijedila je zahvaljujući glasovima euroskeptika i pristaša Kujundžića. Sad će biti prisiljena provoditi politiku EU-a i SAD-a te manevrirati između političkih snaga Hrvatske. Mislim da će Hrvatska biti apsolutno nepredvidljiva u svojem vanjskopolitičkom kursu. Mislim da treba očekivati rigoroznije ekonomske reforme, distanciranje od politike Francuske i Njemačke te približavanje SAD-u. Hrvatska će se najvjerojatnije priključiti savezu Poljske i NATO-a', smatra Iskenderov. I ovaj ruski znanstvenik smatra kako je dolaskom HDZ-ove kandidatkinje moguće očekivati veću kritiku Hrvatske prema Rusiji.

'Kako sam već govorio, Josipović je čitavo vrijeme tražio konsenzus u regiji i u suradnji s Rusijom. U posljednjim godinama vladavine Josipovića između Hrvatske i Rusije naznačeni su zajednički projekti kao što je recimo Južni tok. Osim toga, Hrvatska je bila zainteresirana za suradnju s mnogim ruskim kompanijama, za zajedničku modernizaciju terminala Jadranskog mora. Međutim s dolaskom Kolinde Grabar Kitarović Hrvatska će zauzeti poziciju EU-a u svim strateškim i energetskim pitanjima', ocijenio je.

Aleksej Makarkin, prvi zamjenik Centra za političku tehnologiju, međutim sumnja da će se dolaskom Grabar Kitarović na Pantovčak pokvariti odnosi Hrvatske i Rusije jer predsjednik države, istaknuo je, ne igra ključnu ulogu u hrvatskoj politici.

'Što se tiče reakcije Rusije na pobjedu Grabar Kitarović, može se reći da je ona dugo vrijeme radila u NATO-u. To nije najbolja osobina za Rusiju jer su odnosi s NATO-om prilično loši. Isto tako, mnogi su primijetili da je u svojim predizbornim nastupima bila negativno raspoložena prema Srbima te da je gospođa Kolinda stalno upotrebljavala domoljubnu retoriku. To prisjećanja na rat, povijest, patriotizam odigralo je svoju ulogu te je ona postala predsjednica Hrvatske. Sve je to sumnjivog karaktera za Rusiju te izaziva njezinu negativnu reakciju. Upravo će zbog toga jačati veza Rusije sa Srbijom, jer Srbija nije pristala na sankcije te Rusija u njoj vidi svojeg partnera', poručio je Makarkin.

Maksim Voznjak, direktor marketinške agencije Voznyak i partneri, pojašnjava kako je svojstveno strankama desne orijentacije, kakav je HDZ, to da su za neovisnu vanjsku politiku.

'A neovisna vanjska politika prema Rusiji - to je upravo ono što je danas potrebno Hrvatskoj ako hrvatski političari žele misliti upravo o nacionalnim interesima u vlastitoj ekonomiji. Koliko je to moguće unutar ujedinjene Europe, jako je ozbiljno pitanje. Ako gospođa Grabar Kitarović može pronaći odgovor na to pitanje, a da pritom uspostavi izravan dijalog s Putinom, to će se nesumnjivo povoljno odraziti ne samo na odnose između Rusije i Hrvatske, nego i na hrvatsku ekonomiju', istaknuo je Voznjak.

Napominje kako u pogledu ruskih investicija u Hrvatskoj ne treba očekivati neki ozbiljniji napredak u sferi nafte i plina s dolaskom nove predsjednice.

'Često me pitaju što će sada biti s Gazpromom... Ne treba se tako jako brinuti za interese Gazproma. To su ozbiljne korporacije, koje se u potpunosti mogu brinuti za vlastito blagostanje. 'Zatvaranje' tržišta neke od europskih država nije tragedija za njih. Nas osobno zanimaju perspektive srednjih i malih kompanija: hoće li one investirati u Hrvatsku. Naravno, ovisi to o vanjskopolitičkoj klimi u odnosima Rusije i Hrvatske. Ako je gospođa Kolinda spremna u 2015. pokazati svjež, neovisan pogled na Rusiju, onda će i korist za hrvatsku ekonomiju biti velika', naglasio je Voznjak.

Tekst u cijelosti pročitajte ovdje.