Međunarodno izaslanstvo sastalo se u Zagrebu s ministarom pravosuđa Antom Šprljom, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek te još nekolicinom nižerangiranih dužnosnika, poput potpredsjednika Sabora Željka Reinera i predstojnika Ureda predsjednika Vlade Davora Božinovića. Nisu ih primili ni premijer Andrej Plenković ni predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je 2016., neposredno nakon sastanka s Yazdgerdijevim prethodnikom Nicholasom Deanom, pred TV kamerama neočekivano osula paljbu po Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH).

Bilo je to prije točno godinu dana, nekoliko tjedana uoči komemoracije žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu, koju su predstavnici židovske zajednice u Hrvatskoj odlučili bojkotirati iz istog razloga zbog kojeg to čine i ovog proljeća - toleriranja ustaške ideologije u društvu. Ove godine to čine uz 'razlog više', ploču s natpisom 'za dom spremni' na mjestu stradanja svojih predaka, kao dokaz da hrvatska vlada ne sprječava revitalizaciju ustaštva u Hrvatskoj.

Ministar Šprlje je nedavno ustvrdio da je korištenje pozdrava 'za dom spremni' prekršaj, no ploča sa spornim natpisom svejedno ostaje u Jasenovcu. Ustvrdivši da će čekati zaključke tzv. povjerenstva za suočavanje s prošlošću, premijer Andrej Plenković de facto je amenovao kršenje zakona.

Nijedna hrvatska vlada, unatoč obećanjima, nije se ozbiljno uhvatila u koštac s pitanjem povrata otuđene židovske imovine. Ta imovina je golema, kao i nevoljkost hrvatskih vlasti da krene u raščišćavanje dugova iz crnog razdoblja NDH. U Hrvatskoj, naime, uopće nije reguliran povrat imovine otete Židovima u razdoblju od 1941. do 1945., kada je njihova imovina u najvećoj mjeri oduzeta, već se prava mogu ostvariti na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

Posebni američki izaslanik Yazdgerdi ističe da restitucija nije važna samo zbog povrata imovine, već zbog pravde kao takve.

'Oni koji su preživjeli Holokaust svakog dana umiru, njihov broj se svake godine smanjuje, pa se nadamo da će ovo pitanje biti brzo riješeno. I u zemljama u kojima smo se suočavali s istim poteškoćama kao i u RH to je pitanje uspješno riješeno', rekao je Yazdgerdi gostujući u emisiji Točka na tjedan televizije N1. Ujedno, naglasio je kako je važno da i Vlada i Ured predsjednice primjereno reagiraju na promicanje ustaštva, bilo da je riječ o proustaškom maršu, bilo o korištenju simbola mržnje.

Predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus uvjeren je da hrvatske vlasti izbjegavaju povrat židovske imovine zbog njezine goleme vrijednosti. A tu je i faktor diskontinuiteta vlasti, koji u državi neizgrađenih institucija znači da svaka nova vlada praktički kreće od nule, a ni jedna dosad nije bila u stanju pravno regulirati što s oduzetom židovskom imovinom iz razdoblja ustaškog režima. S obzirom na to da Hrvatska nije sljednica NDH, kako je to nedavno, povodom tužbe žrtava ustaškog režima, objavilo Ministarstvo vanjskih poslova, bit će zanimljivo vidjeti kako će se to pitanje u konačnici riješiti.

Kraus: Uvijek razgovor s figom u džepu

'U posljednjih 25 godina nisam primijetio da se nešto pomaknulo po pitanju povrata imovine. Uvijek sve počinje ispočetka, nitko nema pojma ni o čemu. Dok se nešto shvati, pročita i nauči, prođu tri godine, a onda su već predizborne kampanje. Dok se ne riješi pitanje zakona, ne očekujem apsolutno ništa. Uvijek se razgovara i obećava s figom u džepu, čeka se da svi umru', ustvrdio je Kraus za tportal. On inače smatra da je hrvatski zakon potpuno neprovediv, najrestriktivniji u Europi i u konačnici - antisemitski.

I bivše su hrvatske vlade pokazivale volju da riješe pitanje povrata židovske imovine. Bivša šefica diplomacije Vesna Pusić, primjerice, uoči posjeta Izraelu 2012. rekla je da se problem mora riješiti, no sve je ostalo na lijepim riječima. Na nedavnom sastanku sa Željkom Reinerom u Hrvatskom saboru, posebni izaslanik Izraela za pitanja holokausta Joel Lion kao prioritet istaknuo je rješavanje povrata imovine bez živih zakonskih nasljednika tako što bi se pravo nasljedstva proširilo i na one koji nisu u prvom nasljednom redu. Predstavnici izaslanstva WJRO-a zatražili su potporu Hrvatskog sabora, kao i drugih državnih institucija, za osnivanje radne grupe koja bi u razdoblju od godinu i pol radila na rješavanju svih ovih pitanja, izvijestili su iz Sabora.

Reiner se pak pohvalio da pravo na povrat ostvaruju i strani državljani, pa je tako naknada isplaćena 13 osoba s isključivo izraelskim državljanstvom, kao i 26 osoba s prebivalištem u Izraelu. Priznao je da postojeći zakon o povratu imovine nije savršen, obrazlažući da je on 'prije svega napravljen kako bi se ispravile povijesne nepravde, ne samo one počinjene od ustaškog režima za vrijeme Drugog svjetskoga rata, nego i za vrijeme komunizma'.

Obznanio je da se u Zagrebu vodilo ili se vodi 55 postupaka povodom židovskih zahtjeva za povrat ili naknadu, pri čemu je 15 postupaka okončano vraćanjem nekretnina, te naglasio da je na području Hrvatske opseg oduzimanja imovine za vrijeme Jugoslavije bio velik te se još vodi na tisuće postupaka koji su dugotrajni. U izvješću nema ni riječi o imovini oduzetoj za vrijeme NDH, a riječ je o tisućama danas 'državnih' i elitnih nekretnina, zgrada i vila.

Prema izvorima iz regije, u procesu povrata imovine Židovima na području bivše Jugoslavije najdalje su otišle Hrvatska i Slovenija, koje su do sada 'uspjele vratiti između 60 i 90 posto oduzete imovine'.

'Nemamo taj dojam. Povrat imovine se, u međunarodnim okvirima, inače radi kroz tzv. tri imovinska stupa: imovina privatnih lica, imovina židovskih zajednica i imovina bez nasljednika jer su cijele obitelji ubijene', obrazlaže Aleksandar Srećković, predsjednik Židovske vjerske zajednice Bet Israel, za tportal, dodajući da je Srbija krenula rješavati potonju kategoriju 2016. godine. Američki izaslanik u prosincu je, za posjeta Beogradu, istaknuo Srbiju kao pozitivan primjer drugim zemljama koje se još hrvaju s tim teškim pitanjem.

Mnogi hrvatski dužnosnici, na pritisak židovskih organizacija, obećavali su da će se ubrzati rješavanje povrata židovske imovine. No aktualna vlada, kao i ona prethodna, ne samo da nije učinila još ništa po tom pitanju, već je relativiziranjem fašističkog pozdrava 'za dom spremni' antagonizirala židovsku zajednicu.

Najavljujući ovogodišnji bojkot komemoracije u Jasenovcu, iz Bet Israela u Zagrebu poručuju da svečane manifestne komemoracije, na kojima se prigodno osuđuje ustaštvo i priklanja antifašizmu, nisu dovoljne jer svakodnevica pokazuje nešto sasvim drugo: širenje ksenofobije i antisemitizma, kao posljedicu relativiziranja ustaštva na svim razinama. Podsjećaju da je 80 posto pripadnika židovske zajednice u NDH-u ubijeno u logorima Jasenovac, Danica, Stara Gradiška i drugim sabirnim mjestima ili su ih ustaše izručili nacistima koji su ih transportirali u logore smrti kao što je Auschwitz.

'Da napravimo gužvu, ljudi bi rekli da smo bezobrazni'

'To je posebna priča. Svaki put kad se promijeni Vlada i svi ključni ljudi, iznova kreću i pregovori. To je nažalost tako. Osim toga, svjesni smo da je to zaista jako sklizak teren. Da sada napravimo neku gužvu, ljudi bi rekli da smo bezobrazni i da što sada hoćemo u postojećim ekonomskim problemima', kaže Srećković.

No, osim problema s imovinskim pravima i pravdom, Židove u Hrvatskoj muči atmosfera u društvu. 'Neke stvari prolaze šutke i to osjećamo kao odobravanje, što nas zabrinjava', napominje Srećković.

Ne želi posebno komentirati osnivanje povjerenstva za suočavanje s prošlošću, ali ističe da se govori o 'nedemokratskim' i 'represivnim' režimima kada se zna da je režim od 1941. do 1945. bio i zločinački jer je ozakonio uništenje jedne etničke grupe.

'Osobno, smeta mi takvo prebacivanje loptice da se stvari ne bi nazvale pravim imenom i da bi se izbjegla odgovornost. Treba znati da u svakom narodu ima zločinaca i svaki narod to treba riješiti unutar sebe. Ne postoje zločinački narodi, ali narod ne smije dopustiti da ga mala manjina ucjenjuje zajedničkim identitetom. To me muči. Na kraju krajeva, svi smo mi i u židovskim zajednicama otprilike iz nekakvih miješanih priča. Jasno nam je da je Hrvatska država hrvatske nacije, kao što je Izrael židovska država. Htjeli bismo samo da se pokaže volja da se o nekim stvarima pokuša govoriti sabrano, bez emocija i bez ucjena', poručio je Srećković.

Činjenicu da Židovi svojim legitimnim zahtjevima ne udaraju na sva zvona tumači time što predstavnici židovskog naroda jednostavno pokušavaju ne bučiti, već živjeti životom svoje zajednice.

'Dio smo hrvatskog korpusa i svi naši problemi ujedno su problemi hrvatske zajednice. Na kraju krajeva, svi smo mi građani ove zemlje', zaključio je Srećković, u nadi da će se neke stvari s vremenom pokrenuti i da će se otvorenije razgovarati u smjeru ispravljanja dubokih povijesnih nepravdi.