Uoči lokalnih izbora stanje na terenu pokazuje kako postoji očiti deficit odgovarajućih kandidata u strankama, posebice za mjesta gradonačelnika u velikim gradovima. Vrući krumpir ide iz ruke u ruku pojedinih mogućih kandidata čija imena stranke kao probne balone plasiraju u javnost. HNS se sa SDP-om nateže oko Bernardića u Zagrebu, a HDZ je bez kandidata i u Splitu
Je li funkcija gradonačelnika velikog grada, pogotovo Zagreba, toliko odbojna da je se nitko u HDZ-u ne želi primiti? Malo Reiner, malo Plenković, sve češće Prgomet, sve su to imena koja se spominju kao mogući kandidati, no svi su navodno predsjedniku stranke Karamarku dali košaricu zadovoljni bilo trenutnom pozicijom u stranačkim i državnim strukturama bilo svojom profesionalnom karijerom.
Tako je Prgomet, koji je nedavno postao i pročelnik Katedre za otorinolaringologiju na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, rekao da je 'svjestan da će ova dužnost tražiti značajan angažman u narednom periodu'.
Dok HDZ glavinja u Zagrebu, SDP ima kandidata kojeg ne podržava dio stranke, a koalicijski partneri te stranke na državnoj razini, HNS, još ne otkrivaju hoće li podržati Bernardića te također licitiraju s nekoliko imena iz vlastitih redova.
O čemu je dakle riječ, nedostatku ljudskih resursa, krizi političkih stranaka ili nečem trećem?
Politički analitičar Tihomir Cipek upozorava kako se u Hrvatskoj razvila skepsa prema političkim elitama, a istovremeno se događa negativna selekcija ljudi u političkim strankama. Nekoć je politika, u koju se ulazi uglavnom preko lokalnih razina, bila atraktivno zanimanje, omogućavala je participaciju u izgradnji društva, relativno dobre prihode, društveni ugled… Ali danas? 'Nakon svih korupcijskih afera, posebice se to odnosi na HDZ, političari su svedeni na razinu moralnih gubavaca. Izgleda da se radi o zaraznoj bolesti pa se pojedinci boje da se sami ne zaraze. Uostalom, više tu nema govora o nekakvom velikom novcu', pojašnjava Cipek.
Nekoć je bilo lako upravljati velikim gradovima. 'Bilo je puno novca, ako ga i nije bilo, preko kredita se glumilo da ga ima. Svatko se tada gurao na tu funkciju, sada kada treba štedjeti i provoditi nepopularne mjere, sada je to nepopularno zanimanje', smatra Cipek.
Oni iz stranačkih bazena koji imaju profesionalno iskustvo i postigli su uspjeh na svojim područjima, 'ne ulaze u surovi svijet politike, gdje će trpjeti teške udarce i glavinjati u ringu', dodaje.
Neobrazovan smo narod
Upozorava na dokazanu vezu između napretka i obrazovanja, a u Hrvatskoj tek sedam posto građana ima visoku stručnu spremu, dok 42 posto građana ima tek završenu osnovnu školu. Od tih sedam posto tek je mali broj onih koji su angažirani u nekoj stranci, stoga stranački lideri i nemaju previše mogućnosti izbora.
Cipek pritom kritizira vladajuće jer umjesto da 'osnova društva bude obrazovanje, oni na to udaraju, a ako udarite na obrazovanje, udarili ste na perspektivu društva'. 'Smanjenje novca za znanost i obrazovanje u proračunu za 2013. je put u slijepu ulicu', zaključuje.
Stranke se ne pročišćavaju, stari i poraženi ostaju
Politički analitičar Davor Gjenero upozorava kako su političke stranke zanemarile jednu od svoje tri temeljne svrhe, a to je da kroz stranačke mehanizme promiču politički talentirane osobe te im osiguraju obrazovanje.
Uz to, nakon poraza na izborima stranke se ne pročišćavaju, nitko nakon poraza ne odlazi i ne ustupa mjesto mlađima i sposobnijima. 'U svakom političkom ciklusu trebaju stvarati novu generaciju talenata za obavljanje javnih poslova. Kadrovski bazeni su plitki', dodaje Gjenero.
Pojašnjava kako je talentiranim članovima danas puno teže isplivati u vrh stranačke strukture te spominje Petrovo načelo gdje svatko napreduje do svoje razine nesposobnosti, a kada hijerarhija postaje zasićenom i kada na najviši dio pozicija dođu oni koji su dosegli svoju najvišu razinu nesposobnosti, onda hijerarhija postaje nesposobna.
A oni sposobni, oni koji imaju nekakva znanja i vještine, našli su se u drugim područjima. Genero smatra da je to dokaz da je politička scena u Hrvatskoj ipak postala demokratičnija jer je u jednom dijelu poslovnog sektora isplativije graditi karijeru nego u politici.
Ako su stranački kadrovski bazeni plitki, bi li kandidate za gradonačelnike trebalo tražiti u drugim, nestranačkim bazenima? Gjenero smatra kako nezavisni kandidati za kormilom gradova nisu dobra ideja. 'Meni je zapanjujuće kako se nakon cijelog niza neuspjeha s tim eksperimentima ta opcija uopće zagovara. Nezavisni nemaju oruđe da zavladaju izvršnom vlašću na lokalnim razinama', pojašnjava, no ipak dodaje kako je u Zagrebu specifična situacija.
Naime, Milan Bandić po prvi će put pokušati postati gradonačelnik bez SDP-a iza svojih leđa, a u borbu između njega i Bernardića mogao bi se ozbiljno uplesti Vladimir Ferdelji, nezavisni kandidat HSLS-a.
