Od prošlog tjedna, kada je regionalna vlada pretežno frankofonog Quebeca usvojila oštriji zakon o javnom okupljanju i strože kazne za njegovo kršenje, studentski prosvjedi postali su još masovniji.

Vlada Quebeca pribjegla je novom zakonu, kojemu se protivi čak 73 posto stanovnika pokrajine, upravo kako bi stala na kraj dosad najdugovječnijim studentskim prosvjedima u povijesti Kanade.

Miran prosvjed eskalirao je u četvrtak nasiljem nakon što je policija okružila tisuće prosvjednika, koji su odgovorili bacanjem raznih predmeta na policiju. Uhićenja su provedena u Montrealu i Quebec Cityju.

Policija je jučerašnji prosvjed proglasila nezakonitim jer organizatori nisu dostavili detaljni plan i program, kršeći tako novousvojeni zakon.

Premijer Quebeca Jean Charest naumio je povećati školarine za 75 posto u razdoblju od idućih pet godina. I uz najavljeno poskupljenje, školarine u Quebecu ostaju među najnižima u zemlji.

Studenti strahuju da će ih mjere štednje po uzoru na one u Europi gurnuti u dužničko ropstvo na samom početku karijere. Natpisima, između ostalog, poručuju: 'Sklopimo posao: vi plaćajte za moje obrazovanje, a ja ću za vašu mirovinu'.

Prosvjedi su evoluirali te su studenti izradili popis od 71 točke protiv vlade, od optužaba za korupciju, lošeg upravljanja do uništavanja okoliša.

'Za studente to više nije pitanje povećanja školarina, to je prosvjed protiv kapitalističkog sustava i teško je pogoditi kako bi se dvije strane mogle dogovoriti', rekao je analitičar Chistian Bourque za Reuters.

Prosvjedi su izbili u nepovoljnom trenutku za Charesta, usred optužaba o vezama između političkih stranaka i mafije, a u utorak je otvorena službena istraga o korupciji. Do kraja godine očekuju se izbori na kojima bi mogla pobijediti separatistička Stranka Quebeca koja podržava studente i zagovara neovisnost te pokrajine od osam milijuna stanovnika.