Popović Dujmović je koordinatorica WWF-a Adria i u obilasku Lonjskog polja je na posebnom zadatku: obilježava Svjetski dan močvara (pao je 2. veljače, ali će se WWF močvarama u sklopu projekta posvećenog rijekama, ‘Naše rijeke, naše blago’, baviti sve do 22. ožujka, kad se obilježava Svjetski dan voda).

‘Močvare, rijeke i jezera u regiji pružaju dom za preko 250 vrsta riba te više od 70 vrsta vodozemaca, od kojih je mnogo endemskih vrsta. Močvarna staništa jedna su od najproduktivnijih, a iako pokrivaju samo tri posto površine kopna, pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. U našoj regiji najviše ih ugrožavaju regulacije za navodnjavanje te brojni, loše isplanirani hidroenergetski projekti’, kaže njezina kolegica Petra Remeta, voditeljica programa za slatkovodne sustave u WWF Adria.

‘Lonjsko polje posebna je primjer jer se na njemu zorno može prikazati obrnuta slika od one negativne koja se desetljećima učila i u školama, a istodobno pokazuje kako se s močvarama može pametno i održivo upravljati’, kaže Popović Dujmović.

Prema njezinim riječima, močvare su jedan od najboljih eko pročišćivača i upravo se kroz njihovo tlo filtrira prljava voda iz rijeka i kao čista odlazi u vodocrpilišta - one su prostor bujne vegetacije (hrast lužnjak, naše gospodarski najvažnije drvo, raste u močvarama), jamstvo bioraznolikosti, mjesta mrijesta riba i staništa ptica te zadnje, nipošto manje važno, one su bastion protupoplavne regulacije.

‘Ako negdje želite pronaći juhu života u kojoj se miješaju milijuni kukaca, beskralješnjaka, ptica, riba i raznolike vodene vegetacije, močvara je pravo mjesto za to!’, kaže Popović Dujmović, dodajući kako površina močvarnog područja Lonjskog polja iznosi 50.000 ha, a rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug susreću se upravo na ovom području. Zanimljivo je da od ukupno 20 vrsta vodozemaca u Hrvatskoj upravo ovdje živi 16 vrsta!

‘Na području Lonjskog polja od većih životinja možemo pronaći barske kornjače, bjeloušku, bijelu rodu, žličarku, čaplju dangubu, vidru i vodenu rovku’, kaže Popović Dujmović, ističući kako Lonjsko polje nije jedina hrvatska močvara, a Ramsarskom konvencijom (konvencija za zaštitu močvara) u Hrvatskoj zaštićena su još četiri područja: Park prirode Kopački rit, Park prirode Vransko jezero, delta Neretve i ornitološki rezervat i ribnjaci Crna Mlaka. Svako od njih ima posebnu priču, a kako smo u Lonjskom polju, tako Popović Dujmović bira primjere iz tog područja.

‘Selo Čigoč u koje upravo ulazimo poznato je jer u njemu živi više bijelih roda nego ljudi’, kaže i dodaje – naravno kad rode stignu u seobi iz Afrike. Tada u Čigoču ima 45 aktivnih gnijezda u kojima prebiva više od 200 roda, a u sedamdesetak kuća tek oko 120 mještana. Ono što je veseli jest da su mještani prepoznali vrijednost tradicionalne gradnje, sve više obnavljaju stare kuće i koriste ih u turističkoj ponudi.

‘Lonjsko polje primjer je dobrog korištenja močvara u regulaciji od poplava. Tu se zapravo zorno vidi što bi se trebalo učiniti duž čitavog toka rijeka Save i Drave, naravno u onim dijelovima u kojima na obalama nije neko naselje’, Popović Dujmović, napominjući kako su močvare zajedno s rijekama i jezerima u našoj regiji pod sve većim udarom zbog regulacije i izgradnje infrastrukture kao što su hidroelektrane. Upravo zato WWF pokreće kampanju ‘Naše rijeke, naše blago!’, upozoravajući kako su slatkovodne vrste pod najvećim pritiskom i njihov broj je u posljednjih 50 godina pao za više od 70 posto.

’Hidroenergija nije zelena energija po definiciji. WWF provodi projekt o održivoj hidroenergetici kojim želi postići sustavnu promjenu načina na koji su hidroenergetski projekti zamišljeni, planirani i odobreni. To uključuje proglašenje zona isključenja – područja na kojima je zabranjena gradnja zbog iznimnih prirodnih vrijednosti, obaveznu gradnju funkcionalnih ribljih staza te osiguravanje ekološkog protoka nizvodno od brane’, kaže Popović Dujmović, ističući kako je cilj WWF-a podići svijest o tome da se upravljanje slatkovodnim blagom ne da zaključati samo u okvire politika nacionalnih vlada.

Primjerice, Mura, Drava i Dunav predstavljaju jedinstveno riječno područje značajnog prirodnog i kulturnog naslijeđa koje se proteže kroz više od 800.000 ha i pet zemalja: Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju. Baš zato će kampanja ‘Naše rijeke, naše blago!’ korisnicima Facebooka u nekoliko sljedećih tjedana predstaviti najznačajnije i najljepše rijeke i močvare u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Sloveniji i Albaniji te koje su to prijetnje s kojima se suočavaju.