Predsjednik se bira u tzv. Saveznoj skupštini, tijelu koje broji 1472 člana i koje čine svih 736 članova Bundestaga, kao i isti broj predstavnika saveznih pokrajina. Stranke vladajuće koalicije, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP), kao i oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU, koje podržavaju ponovni izbor Frank-Waltera Steinmeiera, raspolažu većinom od 1233 glasa.

Time je izbor Steinmeiera već u prvom krugu izvjestan.

Pokrajinski parlamenti u Saveznu skupštinu šalju i osobe iz javnog života, a među njima će se ove godine naći i Oezlem Tuereci, suosnivačica tvrtke Biontech, koja je proizvela prvo cjepivo protiv koronavirusa.

Među članovima Savezne skupštine ove je godine i spisatelj bosanskohercegovačkog porijekla Saša Stanišić.

Pored Steinmeiera za najvišu političku dužnost u zemlji kandidirali su se, na prijedlog stranke Ljevice liječnik Gerhard Trabert, član Kršćansko-demokratske unije Max Otte te kandidatkinja skupine Slobodnih birača (Freie Waehler), fizičarka Stefanie Gebauer.

Svi ti kandidati zbog odnosa u Saveznoj skupštini, tijelu koje se formira samo za izbor predsjednika, nemaju izgleda.

No posebice je kandidiranje jednog od najistaknutijih predstavnika konzervativnog krila CDU-a Maxa Ottea izazvalo kontroverze zbog činjenice da njega nije predložila njegova stranka, koja je još prije nekoliko tjedana podržala ponovni izbor Steinmeiera, nego desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u otvorenom sukobu s demokršćanima.

Frank-Walter Steinmeier, koji je kao socijaldemokratski političar u prvoj vladi Angele Merkel obnašao funkciju ministra vanjskih poslova, uživa i većinsku podršku građana.

Steinmeier je, po mišljenju analitičara, predsjednik koji je zemlju uspješno vodio kroz nekoliko kriza tijekom svog prvog izbornog razdoblja, od kojih je najveća kriza izazvana pandemijom koronavirusa.