Nakon što je u prosincu prošle godine kancelaru Olafu Scholzu izglasano nepovjerenje, a koalicija socijaldemokrata (SPD), Slobodne demokratske stranke (FDP) i Zelenih neslavno se raspala, Njemačka će održati prijevremene parlamentarne izbore 23. veljače. Kandidate za budućeg njemačkog kancelara imaju stranke SPD, konzervativci, Zeleni i AfD, a glavni favoriti su aktualni njemački kancelar, SPD-ov Olaf Scholz, i demokršćanin Friedrich Merz, piše Guardian.

Unazad dvije godine svjedočili smo zatvaranju brojnih njemačkih tvornica, onih koje su se desetljećima bavile proizvodnjom. One pak kompanije koje nisu trajno zatvorile svoja vrata preselile su proizvodnju u druge države. Ljudi masovno ostaju bez posla i imaju poteškoća s pronalaskom drugog radnog mjesta pa tako oni koji žive blizu granice s Luksemburgom i Belgijom svoju sreću okušavaju ondje. Osim toga, kao koristi od rada u navedenim zemljama ističu bolji mirovinski sustav, bolje ceste i besplatan javni prijevoz.

Iako su građani Njemačke podijeljeni, većina se ljudi složila oko jednog, a to je da je za njemačku situaciju glavni krivac nedostatak ulaganja u posrnulu prometnu, energetsku, stambenu, obrazovnu i zdravstvenu infrastrukturu.

Njemačka se već neko vrijeme bori s nepouzdanim vlakovima, nekoć poznatima po točnosti i učinkovitosti. Sada stalno kasne i građani se na njih više ne mogu osloniti. Neki tvrde da su nesposobnost prilagođavanju okolnostima i godine neulaganja rezultat posrtaja njemačke ekonomije, a on se trenutno intenzivno osjeća.

Nezadovoljstvo je veliko

Mnogi ljudi iz saveznih država nekadašnje Zapadne Njemačke protive se financiranju novih investicija uz povećanje javnog duga. Tvrde da to nije rješenje, već da se odgovor nalazi u ojačavanju zanemarenog gospodarstva i stabilizaciji društva, što se može postići reformama, a najviše za njima vapi sustav za socijalnu pomoć nezaposlenima, jer sve ih je više.

'Puno ljudi želi raditi honorarno, ali onda neće imati dovoljno za mirovinu. Ono što trebamo učiniti jest raditi duže i raditi više', kazao je njemački građanin za Guardian.

Tijekom mandata bivše kancelarke Angele Merkel, razdoblja koje se većinom smatra sinonimom za gospodarski uspjeh, sigurnost i političku stabilnost, veliki dijelovi njemačkog društva pomaknuli su se ulijevo jer je ona sve više prihvaćala ideje lijevog centra. To je uključivalo odluke da napusti nuklearnu energiju, proširi socijalnu državu i otvori granice za više od milijun tražitelja azila na vrhuncu europskog razvoja.

Sada pak, kada je jeftini plin iz Rusije presušio i njemačka industrija pretrpjela štetu, što je rezultiralo suočavanjem s trećom uzastopnom godinom recesije, raspoloženje se promijenilo u mnogim dijelovima zemlje.

AfD sve popularniji među građanima

SPD kancelara Olafa Scholza, tradicionalna snaga lijevog centra, pao je na nešto više od 15 posto u anketama, Unija CDU-a i CSU-a s desnog centra u vodstvu je s oko 30 posto, a antiimigracijska, euroskeptična te krajnje desna Alternative für Deutschland (AfD) porasla je na više od 20 posto, što je čini drugom najjačom strankom.

Većina Nijemaca otvoreno iskazuje svoju zabrinutost zbog migracija i otvorenih granica, ali i uočavaju radikalizaciju i lijeve i desne strane. Smatraju da su AfD i BSW proruske stranke te da se bore protiv demokracije i Europe.

Neki građani nadaju se da će stranke političkog centra na kraju preuzeti kormilo. Međutim strah je velik jer smatraju da su političari i birači, posebno u zapadnom dijelu Njemačke, još uvijek previše uljuškani da bi se pozabavili problemima koji druge birače tjeraju u političke ekstreme.

Skupina pobornika AfD-a i konzervativaca misli da su SPD i Zeleni izdali svoje vrijednosti te da su pogriješili gurajući zakon o grijanju, koji građani nisu dobro prihvatili, a on postupno ukida sustave grijanja na ulje, no mnogi ljudi još uvijek ih koriste. Ta je politika građane jako pogodila i skupo koštala jer su bili prisiljeni izdvojiti i do 15 tisuća eura za ugradnju novog plinskog sustava grijanja.

Mnogi birači su se okrenuli desnici iz čiste frustracije dok su oni iz ruralnih područja na istoku Njemačke osjećali da ih je njemačka politika zaboravila te su se okrenuli AfD-u u znak protesta.

Strah od onoga što ih čeka

Dok je mnoštvo ljudi izrazilo zabrinutost zbog desničarske retorike povezane s imigracijom u njemačkoj politici, drugi su pozdravili ovu promjenu, a brojni su ukazali i na nedavne terorističke napade.

Deseci ispitanika rekli su da su neodlučni oko toga za koga glasati jer smatraju da nijedna stranka nije ponudila vjerodostojna rješenja, a sada, kada je voda došla do grla, osjećaju strah od onoga što ih čeka.

Pitanje rata u Ukrajini također je važno građanima Njemačke, kao i inflacije, oružanih snaga i izgleda automobilske industrije kao glavnog stupa gospodarstva.

Neki smatraju i da skupa ekološka i energetska politika Zelenih osakaćuje njemačko gospodarstvo te daje krila ekstremnoj desnici, za koju se građani sve više odlučuju.