Gospodarska se klima pogoršava, koncerni smanjuju proizvodnju, a kriza, koja je najprije bila europska sad je i njemačka, tvrdi u komentaru stručnjak SZ-a Hans-Juergen Jakobs

Njemačkoj je, piše autor, proteklih mjeseci išlo jako dobro, a kriza je bila problem drugih. Njemačka je bila svojevrsna utvrda sreće.

To je vrijeme prošlo, piše komentator.

'Sad imamo europsku uniju recesije i gubitka radnih mjesta', a indeks poslovne klime pao je peti put za redom, upozorava list.

Autor podsjeća da automobilski proizvođač Daimler priprema svoje zaposlenike na posljedice smanjene prodaje, a Volskwagen i Porsche smanjuju proizvodnju. Kataloški trgovac Otto ukida 700 radnih mjesta, a veliki energetski koncerni mogli bi ih ukinudi do 20.000. I druge tvrtke zvone na uzbunu, smanjuje se izvoz namještaja i modnih proizvoda. Velike banke, poput Deutsche Bank i Commerzbank nakon doba investicijskog bankarstva traže nove oblike poslovanja i pronalaze modele racionalizacije.

Naravno, dimenzije krize ni izbliza se ne mogu usporediti s teškim padom 2009. nakon sloma financijskih tržišta, tvrdi autor, podsjećajući i na izjavu svojedobnog njemačkog ministra gospodarstva i kasnijeg kancelara Ludwiga Erharda da je 50 posto gospodarstva zapravo psihologija.

'Ali opasno je ignorirati opasnost... naznake su očite: ulaganja se smanjuju', piše autor, podsjećajući da i OECD predviđa mini recesiju.

Autor se zauzima za oslanjanje na euro, uz tvrdnju da nisu u pravu oni koji tvrde da Njemačkoj nije potreban euro jer je udio njemačkog izvoda u eurozonu opao. Postotak izvoza u zemlje eurozone i dalje iznosi visokih 40 posto, narudžbe iz drugih europskih zemalja opadaju a Francuska je i nadalje najvažnija zemlje za njemački izvoz.

SZ, koji se ubraja među kritičare politike Europske središnje banke (ECB), tvrdi da je 'relativni pad trgovine s eurozonom' zapravo rezultat 'smiješnog kineskog booma'.

'Kina je bila doping njemačkih managera' jer su se natjecali u poboljšanju statistika s kineskim tržištem, čiji je snažni rast sada prošlost, tvrdi autor.

'Odgovor na nove gospodarske ugroze nalazi se u Europi, u Njemačkoj', piše SZ, upozoravajući na potrebe novih inicijativa u područjima kao što su električni automobili i obnovljive energije

'(Europski) šefovi država i vlada morat će razgovarati o poboljšanju konkurentnosti svojih industrija, umjesto da troše snagu na umjetne akcije spašavanja ugroženih proračuna', piše autor.

On poziva njemačku državu da se 'pravodobno' pripremi na krizu i da pripremi akcijske planove, a među mjere kojima bi se moglo suprotstaviti krizi ubraja i subvencioniranje plaća za kraći rad, koja se primjenjivala u kriznoj 2009.