U srijedu ujutro, zastupnici su raspravljali o inauguraciju Joea Bidena za novog američkog predsjednika te o političkoj situaciji u Sjedinjenim Državama s predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom te čelnicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Predsjednik Europskoga vijeća Charles Michel otvorio je raspravu istaknuvši: „Današnji dan je prigoda za preporod naših transatlantskih odnosa koji su u protekle četiri godini puno pretrpjeli. Tijekom tog vremena, svijet je postao još složeniji, nestabilniji i manje predvidljiv. Više nego ikada prije, to od nas Europljana traži da vlastitu sudbinu čvrsto preuzmemo u svoje ruke kako bismo obranili naše interese i promicali naše vrijednosti. Zajedno sa SAD-om, moramo biti potpora međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima, moramo raditi za mir, sigurnost, boljitak, slobodu, ljudska prava i rodnu ravnopravnost.“
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je nastavila: „Europa sada ima prijatelja u Bijeloj kući i spremna je za novi početak sa svojim najstarijim i najpouzdanijim partnerom. Moramo promicati globalne promjene temeljene na zajedničkim vrijednostima“, demokraciji, klimatskim promjenama, upravljanju pandemijom i na digitalizaciji. Osvrčući se na nasilje u Kapitolu koje je organizirano online te na govor mržnje i dezinformacije koje se šire društvenim mrežama, von der Leyen je pozvala na suradnju sa SAD-om po pitanju reguliranja tehnoloških divova. „Neobuzdana politička moć internetskih divova mora se staviti pod kontrolu“ . Njihovo ponašanje moraju regulirati zakoni, a ne „arbitrarne odluke donesene od strane nekog direktora u Silicijskoj dolini“, rekla je.
Reguliranje velikih tehnoloških divova i rješavanje zajedničkih izazova
Manfred Weber (EPP, Njemačka) istaknuo je da je „današnji dan - dan nade. Četiri godine dijeljenja društva su iza nas.“ Dodao je kako nismo u poziciji držati predavanje Sjedinjenim Državama budući da i Europa ima iste probleme. „Društvene mreže ističu radikalna stajališta. Veliki tehnološki divovi trebaju jasnija pravila, oni moraju služiti društvu.“ Također je važno ozbiljno uzeti u obzir ono što muči Trumpove birače. „Zaštita granica nije ekstremizam. Branimo naše vrijednosti i institucije zajedno“, zaključio je Weber.
„Zanemarivanjem pošasti nejednakosti počela su neka nekih od najtežih previranja u posljednjih nekoliko godina, poput Brexita i trumpizma“, rekla je Iratxe García Pérez (S&D, Španjolska), te dodala kako su sve demokracije - pa čak i one najjače - ranjive. Zastrašujuće scene napada na Kapitol dokaz su „da se moramo boriti protiv dezinformacija“. Još jedan zajednički izazov za EU i SAD je ponovna izgradnja multilateralnog sustava te rad na poštivanju pravila i demokratskih institucija, zaključila je.
„Napad na Kapitol ima prepoznatljive korijene“, rekao je Dacian Ciolos (Renew, Rumunjska). „Populizam, usmjerenost na individualne interese pri obnašanju javne dužnosti, polarizacija i velike laži koje se izmišljaju i šire s najviše funkcije u državi. Niti jedna demokracija na svijetu nije imuna na ove opasnosti.“, rekao je. Danas imamo „prigodu koju ne smijemo propustiti. Moramo zasukati rukave i preoblikovati naše partnerstvo (...) i moramo pronaći zajedničku viziju nošenja sa zajedničkim izazovima“ kao što su rješavanje trgovinskih napetosti, borba protiv klimatskih promjena, te pitanje digitalnih divova, dodao je.
Jerome Riviere (ID, Francuska) je rekao da je napad na hram američke demokracije neoprostiv. Osudio je činjenicu što su gotovo sve društvene mreže blokirale demokratski izabranog predsjednika koji je još na službenoj dužnosti jer to krši temeljne demokratske principe slobode govora. Rekao je da poraz Donalda Trumpa ne mijenja političku agendu SAD-a, a to je „dominiranje diljem svijeta“.
Ska Keller (Zeleni /EFA, Njemačka) je pozvala na očuvanje temeljnih sloboda i vladavine prava. Događaji na Capitol Hillu izravni su rezultat Trumpovih poticaja i „četiri godine laganja na dnevnoj bazi te prezira činjenica“. Je li Europa sigurna od populizma i demagoga, od dezinformacija i napada na vladavinu prava, zapitala je Keller. Zatim je navela primjere kampanje za Brexit koja je bila „ispunjena očitim lažima i praznim obećanjima“ , prozvala je poljsku vladu za „nezamislivo zanemarivanje prava žena na vlasništvo svoga tijela“ te „Viktora Orbana za sustavno rušenje vladavine prava u Mađarskoj.“
Derk Jan Eppink (EKR, Nizozemska) je upozorio na ušutkavanje javne rasprave od strane tehnoloških divova ili političara, priznajući da „velike tehnološke kompanije zloupotrebljavaju svoj dominantan položaj. Njihova moć se mora smanjiti.“ Ali dok su demokrati možda „traumatizirani nakon četiri godine Trumpa, (...) nova administracija trebala bi se suzdržati od kriminaliziranja neslaganja. Postavljanje neugodnih pitanja je u samim temeljima demokracije“, dodao je.
Martin Schirdewan (Ljevica, Njemačka) je rekao da su četiri godine Trumpove vladavine narušile povjerenje u demokraciju koju se treba obnoviti i osnažiti. Novi američki predsjednik mora također signalizirati novi početak transatlantskih odnosa, dodao je te istaknuo kako su od strane njegovog kluba zastupnika zahtjevi vrlo jasni: povratak multilateralizmu, zajedničkoj politici usmjerenoj na borbu protiv klimatskih promjena te radu na miroljubivom svjetskom poretku.
