Sudeći prema prvim reakcijama, Jovanovićev zakonski prijedlog u akademskim krugovima neće izazvati jednodušni revolt kakav je polučio paket zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu bivšeg ministra Radovana Fuchsa, ali neće proći bez otpora, piše Novi list

'Rok za javnu raspravu od 15 dana definitivno je prekratak, a iz onoga što sam na brzinu uspio pročitati, čini mi se da je ovaj zakonski prijedlog na tragu onog iz prošle vlade. Koliko vidim, ništa se bitno u njemu nije promijenilo', kazao je Mato Kapović, član sindikata Akademske solidarnosti i jedan od najžešćih protivnika Fuchsovog paketa zakona. Politika u novom prijedlogu ostaje u velikoj mjeri, primjerice u izboru znanstvenih novaka, kaže Kapović, koji je uvjeren da je zakon u bitnim crtama ostao isti te da ide u smjeru negativnih reformi.

Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Damir Boras, koji se svojedobno također oštro protivio paketu znanstvenih zakona, smatra da se u novom prijedlogu 'dobilo mnogo'. Dobro je, kaže, što se jasnije definira napredovanje, a problematičnom smatra odredbu prema kojoj će profesori i znanstvenici morati u mirovinu nakon navršene 65. godine života, osim ako matična institucija ne osigura novac za njihove plaće iz vlastitih sredstava.

'Jasno je da je to problem financijske prirode, ali Hrvatska će se tako odreći 500 znanstvenika u punoj snazi. Kad se radni vijek već svima produljuje, a Švedska za fizički rad uvodi granicu od 67 godina, porazno je da tako ograničavamo intelektualni rad koji može trajati bitno dulje', ističe Boras, koji je uvjeren da bi rigorozna primjena takvog pravila srušila kvalitetu sustava.

Trenutačno je na visokim učilištima radno aktivno 426 profesora starijih od 65 godina, koji godišnje iz proračuna dobivaju po 250 tisuća kuna, ili ukupno 106 milijuna kuna. Postojeći im zakon omogućuje rad do 70. godine života, kao iznimku i kad za to postoji potreba, ali se iznimka, kažu u Ministarstvu, pretvorila u pravilo.