Prošle srijede željezničkim teretnim terminalom Barking u istočnom dijelu Londona zatutnjala je moćna kineska lokomotiva zvana Istočni vjetar. Za sobom je vukla 34 vagona čarapa, torbica, šarenih tanjurića s likovima kraljevske obitelji i sličnih drangulija namijenjenih londonskim suvenirnicama, ali i prašine nakupljene kroz osam država i prevaljenih 12.000 kilometara.

Kompozicija je stigla iz kineskog grada Yiwua, kotrljajući se 16 dana starim Putem svile, prolazeći kroz osam zemalja i tunel ispod Kanala. Britanci su zbog toga posebno uzbuđeni jer je prvo putovanje Istočnog vjetra na Otok simboličan dolazak novog oblika globalne ekonomije 21. stoljeća, ali i nova faza britansko-kineskih odnosa.

Brži od broda i jeftiniji od zrakoplova, Istočni će vjetar u London stizati jednom tjedno, čime se britanska prijestolnica pridružuje grupi od 14 europskih gradova, od Madrida do Hamburga, koji već koriste tu vrstu željezničkih usluga. Trguje se obostrano, pa dok vlak u Europu iz Yiwua dovozi čarape i torbice, u Yiwu se vraća krcat španjolskim pršutom i njemačkim pivom.

Riječ je o novoj ekonomskoj geografiji, kaže u Independentu antropolog Magnus Marsden, u koju nisu uključene velike korporacije, nego manji proizvođači i trgovci, baš kao u vrijeme Puta svile. Kao nekada davno, Yiwu se opet izlegao u golem kozmopolitski bazar s više od 62.000 trgovina na veliko, smještenih na četiri milijuna četvornih metara. Na njemu se okupljaju trgovci iz Kolumbije, Afganistana, Kurdistana, Pakistana, Indije, Sirije, Angole i Ukrajine, mada obnovljenim Putem svile više ne putuju paunovi, drago kamenje, tkanine, papir i egzotična hrana kao protekla dva milenija.

Naziv teretnog vlaka referira se na onu poznatu Mao Cetungovu da će 'istočni vjetar prevladati nad zapadnim vjetrom'. Što znači ta simbolika? Globalna ekonomija u boljem je stanju nego posljednjih nekoliko godina, tržište dionica cvjeta, cijene nafte rastu, rizici naglog usporavanja gospodarskog rasta u Kini - glavni izvor zabrinutosti prije godinu dana – ne prijete kao prije godinu dana, zaključuju sudionici Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.

Ipak, politički vođe, krupni menadžeri i bankari nisu uopće slavili u strahu od sve otrovnije političke klime, jačanja populizma, duboke nesigurnosti oko predsjednikovanja Donalda Trumpa i zova za sve snažnijim državnim protekcionizmom. Da u raju nije baš toplo, dokazuju i panel diskusije poput 'Stisnuti i ljuti: Kako riješiti krizu srednje klase?', 'Politika straha ili zaborav pobune', 'Post-EU era'...

Eto, i zaposlenici jednog rudnika na Madagaskaru u kineskom vlasništvu prošloga tjedna izašli su na ulice s parolom 'Kinezi van'. Nezadovoljni načinom na koji im kineski investitori sa 800 tvrtki i 60.000 svojih zaposlenih 'otimaju' nacionalno blago i bijedno ih plaćaju, na ulici su im se pridružili i drugi građani, tražeći zaštitu države.

I dok britanski povjesničar Harold James ponavlja kako populisti uvijek obećavaju zaštitu domaćeg tržišta, a protekcionizam često završava nasiljem, u nas Vladimir Šeks pita kako će država zaštititi potrošače od 'domaćih pohlepnih, gramzivih trgovaca, koji uvoze svako moguće smeće u Hrvatsku, protivno ne samo hrvatskim, nego i europskim regulama'.

A svojom populističkom larmom sve je, naravno, nadglasao novi američki predsjednik, prijeteći visokim carinama, ali Trump – podsjeća Die Zeit – samo glasno prijeti onime što drugi već čine: Centar za istraživanje gospodarske politike je izračunao da je u G20, klubu najbogatijih ekonomija svijeta, uz sav zagovor slobodne trgovine, koja znači slobodan protok roba, kapitala i ljudi, broj zaštitnih mjera vlastitog gospodarstva od 2009. godine do danas porastao od 155 na 463.

Revizorska tvrtka Ernst & Young pak podsjeća da su Kinezi 2005. kupili 34 europske tvrtke, a samo u prvoj polovini 2016. godine 164! Sve to ima malo veze s tržišnim gospodarstvom, a puno sa strateškom trgovinskom politikom, izjavljuju stručnjaci u Bruxellesu i Berlinu.

Treba li u tom zaštitarskom svjetlu primiti i prošlotjednu vijest da njemačkom menadžeru Volkswagena Amerikanci prijete sa - 169 godina zatvora? Čovjek je uhićen na Floridi pod sumnjom višestruke prevare i kršenja zakona o zaštiti okoliša u prošlogodišnjem skandalu oko ispušnih plinova Volkswagenovih vozila uvezenih u SAD. Istodobno, ranjeni je njemački automobilski div pristao na 4,3 milijarde kazni i obeštećenja. U istom tjednu, eto, baš slučajno, američke vlasti najavljuju tužbu protiv Fiat Chryslera zbog korištenja softvera za manipuliranje oko emisije štetnih plinova. Iako Fiat Chrysler odbacuje optužbe, dionice su mu na njujorškoj burzi odmah potonule za 15 posto.

Ima toga još. Nakon istrage američkog Ministarstva pravosuđa o puknućima zaštitnih jastuka za napuhavanje povezanih s najmanje 16 smrtnih slučajeva u svijetu, japanska korporacija za proizvodnju auto dijelova, Takara, priznala je prije koji dan krivnju za kazneno djelo i pristala isplatiti milijardu dolara odštete.

Po džepu je dobila i američka rejtinška agencija Moody. Mora isplatiti 864 milijuna dolara kazne jer je visokorizične vrijednosne papire korištene za osiguranje trulih kredita za nekretnine ocjenjivala suviše pozitivno, što je u konačnici dovelo do globalne financijske krize 2008. Veliki falš igrači, velike kazne.

Zaljuljao se i slatki svijet. Nakon službene objave o palminom ulju kao mogućem uzročniku raka uzdrmana je industrija palminog ulja vrijedna 44 milijarde dolara. Kako je palmino ulje bitan sastojak mnogih slatkiša, na zadnje se noge digao talijanski Ferrero, započevši reklamnu kampanju za Nutellu. Bez palminog ulja nema Nutelle, a Nutella čini petinu Ferrerove proizvodnje. Zamjena jeftinog palminog ulja (185.000 tona godišnje) skupljim suncokretovim i još skupljim repičinim promijenila bi okus popularnog namaza, naglašavaju u Ferreru, ali ne naglašavaju da bi time povisili troškove proizvodnje, što zasigurno ne bi bilo drago vlasnici Ferrera, 99-godišnjoj Mariji Franci Fissolo, najbogatijoj Talijanki i jednoj od 60 najbogatijih osoba na svijetu sudeći po Forbesu.

Donald Trump je prisegnuo za 45. predsjednika SAD-a, a fešta navodno stoji 200 milijuna dolara. Uoči prisege novi stanar Bijele kuće malo je opleo po Angeli Merkel zbog 'katastrofalne' politike prema izbjeglicama, na što mu zamjenik kancelarke, Sigmar Gabriel, odgovara da i Njemačka ima 'karte za stol'.

Dio Amerike slavi, dio nema pojma što očekivati, dok žene u ružičastim kapicama marširaju ulicama protestirajući protiv njegovih seksističkih ispada. Nicole Kidman poručuje Amerikancima da se malo suzdrže i da ga podrže. Bit će zanimljivo sljedeće četiri godine, a mi polako ulazimo u kinesku godinu Pijetla. Naši pjetlići trenutno ne kukuriču jer su eutanizirani zbog ptičje gripe, baš kao i Kukuriku koalicija, a pjetlići s istočne strane Puta svile uživat će u kraljevskom tretmanu. Jer da bi nam podarili bolju godinu, prema starom običaju u Singapuru, treba ih podmititi najslađom poslasticom – crvima.

Mitologije nikad dosta, ali pijetlovi su, srećom, malo skromniji od ljudi. Stradat će samo crvi.

P.S. Što rade znanstvenici? Prekrajaju Zemlju. U novom broju Science Newsa geolog Ross Mitchell s Yalea objavljuje predviđanje da će Zemlja opet dobiti novi superkontinent, kao što smo nekoć davno imali Pangeu. Kako? Južna Amerika seli se prema Sjevernoj, Karipsko more nestaje, sljubljene Amerike klize preko Sjevernog pola, lijepe se na Aziju i usput tvore neke nove Ande. Prema sjeveru također kreću Afrika i Australija te svi zajedno oblikuju megakontinent nazvan Amasia, dok se na samom sjeveru povezuju Sibir i Aljaska. Tako nekako. Nešto slično predviđa i Masaki Yoshida iz japanske Agencije za istraživanje mora. Ne vjerujete? Pričekajte 100.000.000 godina.