Rast vrijednosti švicarskog franka pokrenuo je pravu lavinu problema u čitavoj regiji. Kako navodi Udruga Franak, hrvatski građani koji su podigli kredite u švicarcima bankama duguju preko 47 milijardi kuna. Od ukupne mase stambenih kredita gotovo 42 posto ih je vezano uz CHF. U bezizlaznoj situaciji zbog porasta vrijednosti švicarca je i oko 30.000 građana Srbije. Makedonci su pak imali sreće jer kredit u švicarcima u toj zemlji očito nije bio popularan te je, kako javljaju tamošnji mediji, 90 posto kredita u eurima te američkim dolarima, a tek mali dio u švicarskim francima. Bolje od hrvatskih građana prošli su i Slovenci i Mađari
Prema podacima koje je na svojim stranicama objavila Udruga Franak, u Hrvatskoj je tečaj švicarca porastao preko 76 posto, a u susjednoj Mađarskoj za samo 25 posto jer je mađarska država fiksirala tečaj. Od rasta vrijednosti CHF zaštitila se i Slovenija čija se centralna banka, tvrde u Udruzi Franak, pravovremeno stavila u zaštitu svojih građana.
Nakon što se građanima BiH omogućilo da kredite u švicarcima zamijene za kredit u eurima ili konvertibilnim markama, plan za spas dužnika danas je počela izrađivati i srbijanska vlada, koja pak očekuje da inicijativu preuzme Narodna banka Srbije (NBS).
Od kolovoza 2007. kada je vrijedio 49 dinara, švicarac je u Srbiji sada dostigao dvostruku vrijednost od čak 100 dinara, što je identično vrijednosti eura. Time je ugrožena egzistencija 30.000 građana Srbije koji su se zadužili u toj valuti.
Kako navodi Blic, vlada Srbije 'podržava izmjenu uvjeta otplate kredita koja je zasnovana na dobrovoljnoj osnovi, uz suglasnost obje ugovorne strane', što znači da su poslovnim bankama i klijentima prepustili da rješavaju probleme.
Iz Udruge Franak upozoravaju i da u ekstra profit banaka odlazi između 2,25 milijardi i tri milijarde kuna godišnje, što ne doprinosi punjenju državnog proračuna Hrvatske, te ističu da je to pitanje od nacionalnog interesa.
