Tko god u nedjelju slavio pobjedu u bici za prvog čovjeka grada, morat će zaviriti i u Zagrebplan, strateški dokument koji je lani donijela gradska uprava, zacrtavši razvojna usmjerenja grada do kraja ove godine
A izvod iz te 'knjige želja i obećanja', o pripremi dokumentacije za podzemno-nadzemni tračnički sustav, bio je pojedinim kandidatima za gradonačelnika i 'karta' za privlačenje glasova – Rajko Ostojić naveo je da Zagreb već ima metro, neiskorištenu laku željeznicu oko zagrebačkog prstena, koja bi proradila već sad u lipnju, dok je gradonačelnik Milan Bandić višekratno najavljivao kako je Zagrebu metro potreban, ali ga nije moguće sagraditi u jednom mandatu, piše Večernji list
No, Davorin Kolić, građevinski ekspert za tunele i podzemne građevine, ne misli da je metro u hrvatskoj metropoli utopija. On se, naime, već zalagao za, kaže, javni masovni transport željezničkog tipa.
'Bio bi to podzemno-nadzemni tračnički sustav, kakav imaju Sevilla, Porto i Torino, gradovi malo veći od Zagreba', poručuje Kolić, obrazlažući da je koncept nužan zbog znatnog povećanja broja osobnih vozila u posljednja dva desetljeća i gustoće prometa.
Podzemni dio trase, koji i asocira na underground željeznicu, obuhvatio bi, prema njemu, uži dio centra, jezgru kojoj gravitira puno ljudi i u kojoj zbog uskih ulica i starih zgrada ne bi bili mogući nadzemni zahvati.
'zvan centra pruga bi pratila postojeće tramvajske trase, nad površinom ili u kombinaciji', objašnjava stručnjak. Premda mu je jasno da danas nitko nema novca da bi obećao investiciju od više stotina milijuna eura za uređenje desetak kilometara metroa, Kolić dodaje da se projekt može financirati ili kreditom ili davanjem koncesije, pa i javno-privatnim partnerstvom. Ono što Grad treba učiniti, tvrdi, jest razviti posebnu strategiju prometnih potreba, u koju bi se uklopio i metro.
'ZET nema ni resurse ni ljude ni znanje, jer da ima, već bi dio pruge spustio pod zemlju', otvoren je Kolić. Što se tiče značajki ZG-metroa, s prosječnom brzinom od 40 kilometara na sat, u odnosu na sadašnju tramvajsku od 8 do 11 km/h, i brzina prolaska vlakova veličine nekoliko tramvaja, od, primjerice, Žitnjaka do Črnomerca, bila bi samo desetak minuta. Time bi kod mnogih nestala i potreba za osobnim vozilima.
'Banke bi bile zainteresirane za financiranje gradnje metroa, jer takve građevine čuvaju i okoliš, budući da nema zagađenja i buke, pa bi i život nad zemljom bio kvalitetniji', poručio je Kolić.
