Održavanje ljepotice s Laništa, kako joj voli tepati gradonačelnik Milan Bandić, prema tvrdnjama iz Ingre, u ovoj godini stoji četiri puta više odnosno 1,2 milijuna eura

Prije nego što je započela gradnja najveće hrvatske dvorane, ako se ne sjećate, slikali su se tada zajedno bivši premijer Ivo Sanader i Milan Bandić, obznanjeno je da će se će se za Arenu kroz 28 godina u jednakim ratama izdvojiti 210 milijuna eura.

U prijevodu, 7,5 milijuna eura godišnje, odnosno 7,2 milijuna za gradnju Arene i tristo tisuća eura za njezino godišnje održavanje. Potvrda za to je priopćenje koje se i danas nalazi na stranicama Vlade. Isto je mjesecima papagajski ponavljao i Bandić.

Ingra, u čijem je vlasništvu Arena, dok se sve rate ne isplate, u gradnju dvorane uložila je 89 milijuna eura, zadužena je za njezino održavanje za koje novac dobiva od Zagrebačkog holdinga koji u cijeloj priči samo kanal za prosljeđivanje 'perja' od Grada i Vlade.

Problemi su počeli s krizom u kojoj Grad i država neredovito plaćaju rate, do kraja, prema tvrdnjama iz Ingre, nije uplaćen ni depozit od 65 milijuna kuna koji služi kao osigurač za naplatu potraživanja u slučaju kašnjenja, a problemi su i u tome što građevinska tvrtka ne može više održavati Arenu jer joj manjka novca, pa je zbog toga i zaprijetila njezinim zatvaranjem.

Tri i pol godine nakon što su Vlada, Grad i Ingra dogovorili popularni javno privatni model izgradnje Arene, na vidjelo isplivavaju stvari koje nisu baš onakvima kakvima su ih Bandić i Sanader prezentirali.

Naime, Ingra za održavanje dvorane u 2010. godini traži četiri puta više, odnosno 1,2 milijuna eura. Razliku u visini potraživanja u građevinskoj tvrtci pravdaju činjenicom da sve stoji u ugovoru iz kojeg je razvidno da će se troškovi održavanja utvrđivati za svaku godinu posebno jer nije isto ako u dvorani nema nikog ili ako kroz nju prodefilira nekoliko stotina tisuća ljudi.

'Nije došlo do povećanja sa 300 tisuća eura na 8,9 milijuna kuna (1,2 milijuna eura - op. a.) jer se radi o potpuno različitim stavkama.

Tristo tisuća eura je iznos koji je ugovorom definiran za prvu godinu korištenja Arene Zagreb jedino u slučaju da Arena nakon Svjetskog rukometnog prvenstva bude u hladnom pogonu, tj. da se u njoj ne održavaju nikakva događanja', tvrdi glasnogovornik Ingre Danko Deban.

Glasnogovornik Ingre također dodaje da je u veljači ove godine potpisana procjena troškova (ne navodeći tko ju je potpisao - op. a.) za 2010. godinu u visini od 8,9 milijuna kuna te da se do te svote došle nakon dva mjeseca pregovaranja kada je inicijalni iznos s početnih 11 milijuna kuna usuglašen od svih ugovornih strana na 8,9 milijuna.

Direktor Arene Zagreb Tomislav Pervan, koji je na tu dužnost stupio prije nekoliko mjeseci, kaže kako nikakav ugovor koji bi regulirao trošak održavanja ne postoji već da postoji tek procjena po kojoj bi trošak, koji je u 2009. godini iznosio 300 tisuća eura u 2010. trebao biti 1,2 milijuna eura

'Nisam sudjelovao u pregovorima kada se procijenilo da bi trošak održavanja trebao biti četiri puta veći. Tražim samo da mi se dostavi koji su to objektivni pokazatelji koji ukazuju da bi trošak sada trebao biti toliki. Ako je riječ o paušalnim procjenama, to nije profesionalno', naglašava Pervan i dodaje da do stavljanja ključa u bravu, čime je Ingra zaprijetila, neće doći, već će se pronaći zajednički jezik.

Bivši direktor Arene Zdenko Antunović kaže da o cijeloj priči nema pojma, da ni u kakvim pregovorima nije sudjelovao i da o Areni ne razmišlja otkako je iz nje otišao.

Iz Ingre napominju da je ZGH u ovoj godini uplatio 2,2 milijuna kuna na ime održavanja Arene te da je opće je poznata činjenica da je godišnji trošak kvalitetnog redovnog održavanja građevine minimalno dva posto od ukupne vrijednosti objekta.

Glasnogovornik ZGH-a Dušan Viro u cijelu priču nije bio upućen, ali je obećao doznati sve detalje i o svemu nas izvijestiti u srijedu.