Kronologija ovog slučaja nije jednostavna. Darko Klasić u ime oštećenih stanara kaže kako je klizište nastalo među ostalim i nekontroliranim navoženjem građevinskog materijala nastalog iskopavanjem septičkih jama za novoizgrađene urbane vile sa stanovima. Za njih je Grad izdao dozvole, ali ne i komunalne priključke. 'Tu je nabacano najmanje 20 kamiona šute i to je otklizalo niz brdo', pojašnjava na Klasić.

No tu počinju peripetije. Grad zbog klizišta, koje u usporedbi s drugima nije veliko, proglašava opasnost od elementarne nepogode. Pod sanaciju klizišta tako se ugurala i gradnja kolektora, uređenje potoka, šetnice… 'Proglašenjem izravne opasnosti od elementarnih nepogoda zbog upitnog klizišta veličine 300 kvadratnih metara proglasila se opasnost od nastanka elementarne nepogode na području od 1.250.000 m2, te se time izbjeglo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima parcela u zoni obuhvaćenoj radovima. Konačno, karakteristika Zakona o zaštiti od elementarne nepogode je hitnost i brzo djelovanje. Sama sanacija naznačenog klizišta počela je tri godine od početka sanacije, a da u međuvremenu nije došlo do pomicanja istog', pojašnjava dalje.

Odvjetnik Marko Ujević koji zastupa 80-ak oštećenih kaže kako su, osim sječe drvne građe, uzurpirali njihova zemljišta jer su pomicali os potoka Črnomerec i tako ulazili ljudima u zemlju. 'Negdje su zemlju baš uzeli gradeći pristupnu cestu i zemljišta napravili neupotrebljivima jer su gubitkom kvadrata izgubila građevinska svojstva', pojašnjava.

Skuplje od gradnje Dalmatine?

Iz Grada su obećali da će štetu platiti, no od toga do sada ništa. Ujević ističe da su najprije sanirali onaj dio potoka gdje uopće nije bilo opasnosti od klizišta. 'Za uređenje 2.500 makadamskog puta i kolektora u dužini od 1.800 metara Grad je do sada potrošio više od 120 milijuna kuna, a po činjeničnom stanju, za završetak radova trebat će barem još jednom toliko iako je cjelokupna vrijednost projekta bila procijenjena na sto milijuna kuna', tvrdi Klasić. Upozorava da je isti novac potrošen za izgradnju dva kilometra autoceste Dalmatine, čija je gradnja puno zahtjevnija.

Da je cijeli projekt uguran pod izgovor sanacije klizišta i proglašenja opasnosti od elementarne nepogode kao mačak u vreći, dokazuje i dokument prema kojem je vidljivo da je na navedenoj lokaciji postojao projekt i namjera izvođenja istih radova i prije nastajanja klizišta. Riječ je o projektu Hrvatskih voda i podružnice Zagrebačkog holdinga Vodoopskrba i odvodnja iz 2005. godine koji je otišao u zastaru 2007, prepričava Klasić.

Usto, gradski Ured za upravljanje u hitnim situacijama iznio je svoje mišljenje da nije bilo neposredne ugroze za stanovništvo te tvrdi da taj ured nije proglasio opasnost od elementarne nepogode. Tijekom radova posječena je velika količina stabala s privatnih parcela, naravno, bez dozvole vlasnika. Grad im je za to do sada isplatio 690 tisuća kuna od 1,1 milijun kuna, koliko je dogovoreno. Time je obeštećeno oko 110 parcela od 170. Stanovnici i vlasnici parcela tvrde da im je Grad uzurpirao zemljište 'netransparentnom parcelizacijom, manipulacijom' te da ih se pokušalo izvlastiti iz njihovih posjeda.

Klasić pak ogorčeno kaže kako je Grad ukupno na razne vještake potrošio milijuna kuna. Jedan od njih je čak i krivo izmjerio parcele. U Izvješću o radu gradskog Kontrolnog ureda za 2011. našla se i kontrola troškova na klizištu Veliki potok (jedno od imena potoka Črnomerec). Utvrđeno je da je Grad Zagreb u projektu sudjelovao s gotovo 85 milijuna kuna. Od tog iznosa, 31,4 milijuna kuna odlazi na radove projektiranja, istražne radove i radove sanacije te troškove po ugovoru o sufinanciranju projekta za regulaciju potoka i kolektor (što izvode Hrvatske vode i Zagrebački holding d.o.o.), u iznosu od 53 milijuna kuna.

Također, u izvješću stoji da 2008. godini nisu otpočeli radovi na sanaciji klizišta u Vaupotićevoj ulici i sanaciji lokalne nestabilnosti zbog preusmjeravanja sredstava za izgradnju kanalizacije, već su radovi na sanaciji klizišta u Vaupotićevoj ulici započeli u travnju 2011. Tada je Milan Bandić odobrio još 1,8 milijuna kuna, što je, prema procjeni gradskog upravnog tijela, nedostatan iznos za obje lokacije, te će se sanirati samo Vaupotićeva.

Godine 2011, kada opet kreću radovi, Grad daje još deset milijuna kuna. Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za izgradnju, objasnio je tada da su s radovima čekali jer je trajala istraga zbog posla koji je Vodoprivreda izravno dala Tigri, vlasnika Milana Penave, Bandićevog kuma.

Radovi do danas nisu gotovi. 'Na nekim dijelovima sve je napravljeno kako treba, ne nekim dijelovima potoka nije se ništa napravilo, negdje se započelo s radovima koji nisu privedeni kraju', zaključuje Ujević koji će zajedno sa stanovnicima biti u 10 sati na prosvjedu i konferenciji za novinare na kojoj bi se trebao pojaviti i gradonačelnik Bandić.