Saborska oporba nije u srijedu sporila da je ustrojavanje Središnjeg registra stanovništva u načelu dobra stvar, ali upozorava kako zakon koji to uređuje ne daje odgovore na niz pitanja, posebno na ona koja se tiču zaštite osobnih podataka i prava na privatnost
Kako mislite osigurati da se osobni podaci građana, uključujući i one o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, bračnom statusu, neće zloupotrijebiti?, pitala je Boška Ban Vlahek (SDP) Vladinu predstavnicu u saborskoj raspravi o zakonu o Središnjem registru stanovništva.
Tereza Rogić Lugarić objašnjava kako će se podaci u Registru koristiti temeljem prethodno iskaznog interesa, svaki će korisnik podataka morati točno navesti u koje svrhe to radi.
„Neće svi korisnici vidjeti sve podatke, nego samo one za koje se unaprijed prijave“, naglasila je Vladina predstavnica.
vezane vijesti
Nino Raspudić (Klub nezavisnih i Fokusa) propituje kako Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, koja će voditi Registar, misli razriješiti „veliki spektar“ problema koji se mogu pojaviti u svezi s utvrđivanjem izvanbračne zajednice.
„Zamislimo da neki stalker (osoba koja uhodi, vreba) uporno izjavljuje da je u izvanbračnoj zajednici s nekom drugom osobom (…) kojoj onda pristižu obavijesti da je neki bolesnik tako nešto izjavio, a od te osobe se traži očitovanje“, naveo je zastupnik, čvrsto se zauzimajući da se odredbe o utvrđivanju postojanja izvanbračne zajednice ili neformalnog partnerstva brišu iz zakona do 2. čitanja.
Alternativno, predložio je da se takvi podaci prikupljaju putem posebnog modula unutar Registra kojeg smije koristiti isključivo Državni zavod za statistiku te nitko drugi u njega ne smije imati uvid.
Vladina predstavnica objasnila je kako se Središnji registar, čija se puna primjena očekuje od 1. lipnja 2026., sastoji se od općeg i posebnog dijela. U prvi se podaci upisuju isključivo preuzimanjem podataka u realnom vremenu od izvora podataka, a u posebni dio preuzimanjem podataka iz izvora podataka tromjesečno ili prikupljanjem podataka od osoba na koje se oni odnose, na temelju dobrovoljno danih izjava.
Šimpraga: Kako motivirati ljude da potpišu izjavu?
Građani će moći isključivo na temelju dobrovoljnih izjava u ovaj registar upisati četiri skupine osobnih podataka: o izvanbračnoj zajednici i o neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti te kontaktne podatke, rekla je Rogić Lugarić.
Ustrojavanjem Središnjeg registar stanovništva, prestat će potreba za provođenjem Popisa stanovništva svakih deset godina.
Dobro je da su podaci na jednom mjestu, da nema trauma oko popisa stanovništva, ali će biti upitno način kako će se upravljati tim podacima, rekla je Anka Mrak Taritaš (Glas).
Zakon je štur i ne daje odgovore na mnoga pitanja, kaže Anja Šimpraga (SDSS), koja pita kako motivirati ljude da potpišu izjavu o nacionalnosti, da dođu u nadležnu ispostavu Porezne uprave, posebno u ruralnim krajevima gdje moraju putovati kilometrima?
Vladina predstavnica ističe da je Registar „iznimno moćan alat“ za nacionalne manjine, zato jer se izjava o pripadnosti može podnijeti u svakom trenutku.
HDZ-ovi zastupnici hvale činjenicu da će ustrojavanjem Registra popis stanovništva otići u povijest, te ističu prednosti Registra.
Važno je imati ažurne, a ne podatke stare deset godina, radi izrade različitih strategija, planova i politika, kaže Nataša Tramišak.
Građani, kojima se često zna dogoditi da im na šalteru još nešto fali, sada će sve imati na jednom mjestu, to će im štedjeti vrijeme i novac, suzbit će se zlouporaba socijalnih davanja, a novac će se učinkovitije dijeliti onima kojima je najpotrebniji, kazao je Nikola Mažar.
