Osječko gradsko komunalno poduzeće Unikom sagradit će kompostanu u kojoj će kompost proizvoditi od biološkog otpada s javnih zelenih površina i prikupljenog iz kućanstava
Unikom je izradio tehničku dokumentaciju za projekt, ishodio potvrdu glavnog projekta i trenutno gradi pristupnu cestu dužine 500 metara prema zemljištu predviđenom za gradnju.
'Riječ je o izgradnji građevine za biološku obradu otpada (kompostanu), koja je značajna za zbrinjavanje biorazgradivog otpada iz kućastva i sa javnih zelenih površina, a što će u konačnici smanjiti količinu komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištu Lončarica Velika', kaže Tatjana Elez, glasnogovornica Unikoma.
Radna jedinica Zelenilo održava oko 200 hektara zelenih površina, pa u Unikomu očekuju da će godišnje imati oko 7500 prostornih metara biootpada godišnje (oko 1875 tona) od čega će preradom dobiti godišnje oko 2000 kubika ili 500 tona komposta.
Građanima je već podijeljeno 40 tisuća vreća za zeleni otpad, a lani je prikupljeno 90 tona, što Unikom očekuje i ove godine.
'Da bismo realizirali projekt izgradnje objekta za biološku obradu otpada, morali smo izraditi tehničku dokumentaciju i ishoditi potvrdu glavnog projekta. U fazi izgradnje je 500 metara pristupne ceste. Nakon izgradnje pristupne ceste osigurali smo zemljište za kompostanu', objasnila je Elez.
Dodaje da će gradnja započeti kada Unikomu projekt odobri gradska uprava.
Kompostanu će graditi na zemljištu površine 22 tisuće četvornih metara. Unikom planira u početku koristiti ju za zbrinjavanje biorazgradivog otpada s područja Grada Osijeka, a s obzirom na veće kapacitete mogla bi prerađivati i biootpad iz okolne regije.
Sada gotovo sav biootpad završi na deponijima
Prema podacima Programa za razvoj UN-a u Hrvatskoj na deponije odložimo 96 posto proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada. Količinski udio biootpada u ukupnom komunalnom iznosi gotovo jednu trećinu, što znači da bi se njegovim kompostiranjem značajno mogle smanjiti količine odložene na deponije i smanjiti troškovi njihova održavanja i saniranja.
Zagrebačka Čistoća s kompostiranjem je počela od 1995. godine i unazad nekoliko godina povećava prikupljene količine. Još 2009. godine u Zagrebu je prikupljeno 352 tone, 2010. trostruko više, a lani 1822 tone biootpada. U Zagrebu postoje dvije kompostane s otvorenim kompostiranjem kapaciteta 35 tisuća prostornih metara godišnje i kompostana za tunelsko kompostiranje.
Odvojeno prikupljanje i obrada biootpada jedan je od ciljeva državne Strategije gospodarenja otpadom. Bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy u prijedlog novog Zakona o otpadu uvrstila je konkretne mjere za ovu vrstu otpada. Novi ministar Mihael Zmajlović taj zakon sada treba poslati Vladi na razmatranje.