Iako čak i arheolozi nisu sigurni čija je, mnogi uzbuđeno čekaju da iskapanja potpuno završe i napokon saznaju krije li grobnica tijelo najistaknutije figure drevne Grčke - Aleksandra Makedonskog.

I dok grčko ministarstvo kulture navodi da 590 metara duga grobnica najvjerojatnije ne pripada kralju ratniku, nitko ne može osporiti da se radi o najvećem grobu ikad otkrivenom u Grčkoj.

Točna lokacija Aleksandrova groba, koji je umro 323. prije Krista u Babilonu, jedna je od najvećih zagonetki svjetske arheologije. Neki stručnjaci smatraju da kako je vjerojatno pokopan u Aleksandriji. Njegova žena Roksana i sin Aleksandar poslije njegove smrti protjerani su u Amfipol i ondje ubijeni zajedno s njegovom majkom i bratom, što druge pak navodi na zaključak da su u grobnici njihovi ostaci.

Otkako su počela iskapanja u Amfipolu 2012. arheolozi su otkrili dio ulaza u grobnicu iz četvrtog stoljeća prije Krista s 4,5 metara visokim bočnim zidom. Ulaz, zapečaćen s nekoliko kamenih blokova, čuvaju dvije 1,5 metara visoke bezglave sfinge.
Voditeljica iskapanja Katerina Peristeri ispočetka je mislila da su masivni blokovi na ulazu grobnicu zaštitili od pljačkaša.

Međutim, kada su arheolozi u ponedjeljak konačno uspjeli ući u podzemni dio grobnice, odnosno u pretkomoru ukrašenu podnim crno-bijelim mozaikom, naišli su na znakove da je grobnica opustošena još u antici, ali to će sa sigurnošću moći utvrditi tek kada uđu dublje. 'Mi smo kao kirurzi. Napredujemo polako. Iskapanja će nam pokazati što leži unutra', rekla je Peristeri.
U svakom slučaju, znanstvenici kažu da zbog nastavka iskapanja neće pomicati tonu i pol teške sfinge s ulaza.

Radovi na nalazištu izazvali su veliko zanimanje medija, pa čak i emitiranje dnevnih televizijskih izvješća o novostima s lokacije. Interes je nagnao i policiju da postavi čuvare oko grobnice kako bi spriječila mogući 'interes' modernih pljačkaša grobova.