Po prognozama iznesenim u danas objavljenom Biltenu HNB-a, realni BDP mogao bi u 2014. stagnirati (stopa promjene od minus 0,2 posto). Pritom bi pozitivan doprinos rastu BDP-a mogao dati jedino izvoz robe i usluga potaknut jačanjem inozemne potražnje, dok bi se domaća potražnja mogla smanjiti zbog kratkoročno nepovoljnih učinaka planirane fiskalne konsolidacije na gospodarsku aktivnost.

Donesene mjere fiskalne prilagodbe u prvom redu su usmjerene na daljnje povećanje prihoda države, a strukturne mjere koje bi trebale jačati poslovnu i investicijsku klimu još uvijek uglavnom nisu provedene, upozoravaju iz HNB-a.

Ocjenjuju kako bi u 2015. gospodarska aktivnost mogla blago porasti, za 0,4 posto. Pritom se očekuje nastavak snažnog rasta izvoza, a domaća će potražnja stagnirati, potisnuta djelovanjem fiskalne konsolidacije. Tako bi se pad osobne potrošnje mogao dodatno smanjiti, ali investicije u kapital mogle bi malo porasti.

U projekcijskom horizontu, napominju u HNB-u, prevladavaju negativni rizici povezani s efektivnim učinkom mjera fiskalne politike na gospodarsku aktivnost. Istodobno su glavni pozitivni rizici povezani s kretanjem investicija.

Porezne olakšice i snažnije povlačenje sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a mogli bi prouzročiti snažniji rast privatnih investicija. Rast javnih investicija mogli bi pospješiti infrastrukturni projekti.

U 2014. očekuje se nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada, iako nešto blažeg intenziteta nego prethodne godine.

Tijekom prvih pet mjeseci 2014. kretanja na tržištu rada su se stabilizirala nakon što su kraj 2013. obilježila iznimno nepovoljna kretanja. Tako je tijekom prvih pet mjeseci došlo do blagog smanjenja broja nezaposlenih, a broj zaposlenih nalazi se na razinama s kraja 2013. godine.

No, s obzirom na to da se u 2014. ne očekuje oporavak gospodarske aktivnosti, broj zaposlenih osoba mogao bi se dodatno smanjiti, a broj nezaposlenih povećati. Slična kretanja predviđaju se i za 2015. iako u nešto blažem intenzitetu.

Inflacija će se zamjetno usporiti u 2014. u uvjetima stabilnog tečaja kune prema euru, odsutnosti domaćih inflatornih pritisaka s potražne i troškovne strane te pada uvoznih cijena prehrambenih sirovina.

Troškovi financiranja domaćih sektora malo su povoljniji nego u prethodnoj godini, ali nema potvrde o oporavku kreditiranja poduzeća i stanovništva, koji se očekuje tek u srednjoročnom razdoblju.

Monetarna politika, navode iz HNB-a, i nadalje je ekspanzivna te osigurava visoku primarnu likvidnost zadržavajući stabilnost tečaja kune i potičući oporavak plasmana poduzećima.

Državne će financije pak, kažu u HNB-u, u idućem razdoblju uvelike obilježiti ulazak Hrvatske u proceduru pri prekomjernom manjku i posljedična, snažna fiskalna prilagodba.