'Ministarstvo pravosuđa ne može biti zadovoljno rezultatima u tom istraživanju (Justice Scoreboard), a osobito ne percepcijom neovisnosti pravosuđa. No, izvršna vlast ne želi se, ne može i ne smije miješati u rad sudbene vlasti i utjecati na nju. Ono što izvršna vlast može, svakako je rad na normativnim rješenjima za bolji rad sudbene vlasti', kazao je u izjavi za Hinu pomoćnik ministra Ivan Crnčec.

Podsjetio je da su kroz proces pristupa Uniji hrvatski zakoni usklađeni s europskom pravnom stečevinom.

'Činjenica je i da Hrvatska ima velik broj sudaca po broju stanovnika, kao i da Hrvatska u pravosuđe ulaže razmjerno europskom prosjeku. Svakako, postoji prostor za ubrzanje procesa u pravosuđu. Određeni pomaci se već i vide, pa je tako, prema podacima za 2013. trajanje prvostupanjskog građanskog i trgovačkog procesa skraćeno s 462 na 417 dana.'

Sessa: neophodna veća ulaganja u pravosuđe

Predsjednik udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa kazao je da izvješće Europske komisije prije svega ne treba promatrati selektivno, jer u njemu svatko tko to želi može pronaći nešto što mu odgovara ili ne. 'Treba ga čitati u cijelosti i prije svega razumjeti kao pomoć zemljama članicama kako bi unaprijedili svoje pravosudne sustave', kazao je Sessa.

Iako se u izvješću inzistira na duljini trajanja postupaka oni su još uvijek, po njegovim riječima, uglavnom unutar granice od tri godine koju je Europski sud za ljudska prava postavio kao rok razumnog postupka. Također dobrim je ocijenio što je sudstvo dobilo vrlo visoku ocjenu u pogledu transparentnosti, što je 'vrlo važno'.

Istovremeno u javnosti ne nedovoljno značaja davalo podatku da smo u europskom vrhu po broju sudskih sporova, što bi se po Sessinu mišljenju, osim s pravne, moralo promatrati i sa sociološke te političke razine. 'Nije normalno da u maloj zemlji prednjačimo u broju sporova po glavi stanovnika', kazao je predsjednik sudačke udruge, ističući kako je Hrvatska u izvješću istaknuta i kao jedna od zemalja u kojima treba financijski ulagati u pravosuđe, što znači da se ranije nije ulagalo dovoljno.

Istraživanje na neujednačenim kriterijima

Hrvatska je i ranije isticala da podržava osnovni cilj Justice Scoreboarda, odnosno uspostavu učinkovitijih pravosudnih sustava u državama članicama Unije, ali i naglašavala postojanje određenih nedostataka.

Isticano je da opasnost usporednog prikaza pravosudnih sustava prvenstveno leži u činjenici postojanja različitih i neujednačenih nacionalnih metodologija prikupljanja podataka i različitosti u pravosudnim sustavima država članica.

Primjerice, različite nacionalne definicije sudaca i sudova dovode do neujednačenog broja sudaca i sudskih predmeta u državama članicama, a time i značajnih razlika u omjeru broja sudaca i neriješenih predmeta. U nekim državama sudovi se bave suđenjem kao jedinom aktivnošću, dok u drugima obavljaju i niz drugih zadaća, slijedom čega se kriteriji učinkovitosti ne mogu jednako primjenjivati na sve države. Također upozoreno je i na neusklađenost nacionalnih kriterija za određivanje trajanja sudskih postupaka.

Nepostojanje ujednačenih kriterija i metodologije prikupljanja podataka može dovesti do pogrešnih zaključaka o (ne)učinkovitosti pravosudnih sustava, a bez identificiranja pravog uzroka i posljedično pravog rješenja za njihovo unapređenje.

Stoga u ministarstvu pravosuđa smatraju da Justice Scoreboard ne bi trebao biti alat za 'mjerenje' efikasnosti pravosuđa i 'rangiranje' nacionalnih pravosudnih sustava, već sredstvo koje će ponuditi podatke o pravosudnim sustavima država članica, identificirati problematična područja te po potrebi usmjeriti na pokretanje odgovarajućih reformi.

U izvješću o stanju pravosuđa u EU-u kojeg je u ponedjeljak objavila Europska komisija Hrvatska se nalazi među najlošije ocijenjenim državama po učinkovitosti i percepciji neovisnosti pravosuđa. Povjerenica EU-a za pravosuđe Viviane Reding izvješće je prokomentirala riječima da je 'odgađanje pravde jednako njezinu uskraćivanju'.

'Neovisan pravosudni sustav koji dobro funkcionira neophodan je za stjecanje povjerenja građana i ulagatelja te je prijeko potreban za uzajamno povjerenje u europsko područje pravde', dodala je Reding.