"Približavamo se standardu europksih građana. Uz to, Vlada i premijer Andrej Plenković su osigurali 25 milijardi eura za razvoj do 2030. godine", rekao je Pavić uime Kluba HDZ-a tijekom slobodnih govora u Hrvatskom saboru.

Standard hrvatskih građana porastao je sa 61 posto BDP-a prosjeka EU na skoro 70 posto, a pri tome je i prosjek EU kontinuirano rastao, istaknuo je Pavić dodavši kako je prosječna plaća u zemlji 7700 kuna, a u Zagrebu 8700 kuna.

Podsjetivši da nam je agencija Fitch potvrdila kreditni rejting na razini BBB+, Pavić je rekao da Fitch predviđa za Hrvatsku u idućoj godini rast BDP-a za 1,1 posto unatoč negativnim trendovima na globalnoj razini i recesiji.

"Fitch za iduću godinu ne predviđa recesiju za Hrvatsku", poručio je ustvrdivši kako povećanjem kreditnog rejtinga Vlada osigurava bolji život i omogućava socijalnu zaštitu svih građana.

Za prehrambene proizvode se izdavaja 20 posto više nego lani

To je izazvalo reakciju oporbe pa je tako Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) upitao po čemu to građani prepoznaju da im standard raste. "Moja mama koja ima 300 eura mirovine sada izdvaja 20 posto više za prehrambene proizvode nego lani", upozorio je.

I Katarina Peović (Radnička fronta) upitala je tko se to približava standardu građana EU-a. "Je li to onih 1,7 posto koji drže preko 43 posto štednje u svojim rukama", rekla je istaknuvši da je slovenska minimalna plaća na razini naše prosječne plaće.

Na to je Pavić odgovorio kako je upravo za građane koji žive lošije Vlada pripremila paket mjera od 26 milijardi kuna, program "Zaželi" koji zapošljava više od 13.000 žena u ruralnim područjima i sl. Podsjetio je također da je Slovenija deset godina prije Hrvatske ušla u eurozonu.

Navevši da je na rebalans državnog proračuna dala četiri amandmana ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna Anka Mrak Taritaš (Kluba Centra i GLAS-a) predložila je da država nabavi uređaje za intraoperativnu radioterapiju za četiri KBC-a - Rijeku, Osijek, Split i Zagreb.

Istaknula je da taj uređaj daje visoke doze zračenja jednokratno u područje izravno zahvaćeno tumorom, kojim se ciljano uništavaju tumorske stanice ne oštećujući okolno tkivo. Primjenjuje se najviše kod operacija raka dojke, a može se koristiti i u ginekologiji, čak i kod nekih tumora gušterače i debelog crijeva.

"S obzirom da Hrvati umiru od raka puno više od prosjeka najrazvijenijih zemalja, možda bi dobar prvi korak bio da za novac, koji je sitniš u odnosu na ukupne poreze koje ljudi plaćaju, kupimo uređaje koji tu smrtnost mogu smanjiti i ljudima olakšati liječenje i oporavak", rekla je Mrak Taritaš.