“U obnovu je uloženo skromnih 100 milijuna kuna državnog novca za hitnu sanaciju i 15 milijuna kuna još skormnijeg novca iz gradskog proračuna. Tih 115 milijuna kuna je promil od ukupnog iznosa štete koja je procijenjena na 93 milijarde kuna”, rekla je Pavković novinarima podvlačeći crtu uoči godine dana od potresa u Zagrebu.

Pavković, koja je nositeljica nezavisne liste Obnovimo Zagreb, izrazila je prosvjed zbog "sporosti, nestručnosti i netransparentnosti" procesa obnove Zagreba istaknuvši da obnova još nije započela u Markuševcu, naselju u kojemu bi trebala biti jednostavnija zbog zemljišta koja su u privatnom vlasništvu 1/1, ali niti u centru grada gdje je situacija kompleksnija jer zahtjev za obnovu podnose suvlasnici višestambenih zgrada.

U Markuševcu, tvrdi Pavković, kuće su već odavno mogle biti pregledane, srušene, zamijenjene ili obnovljene, a nije se dogodilo se ništa osim kada su stanovnici Markuševca to sami napravili.

“Sada će još dugo čekati da im se vrati novac od obnove, jer još uvijek nisu formirane cijene obnove niti se zna tko će tu operativu raditi”, napominje.

Potrebne promjene Zakona o obnovi

U centru je nastao problem prekonoćnog mijenjanja naljepnica iz zelenih u žute, iz žutih u zelene, a loše izvedena legislativa omogućila je da o obnovi odlučuju suvlasnici zgrada s 51 postotnom većinom, zbog čega se nerijetko onemogućuje podnošenje zahtjeva za obnovu.

“Sve to govori da se nalazimo u ozbiljnom problemu financijske i organizacijske prirode”, ocijenila je Pavković dodavši da će se kao gradonačelnica zalagati za promjene Zakona o obnovi, ali i druge zakonske promjene koje bi građane zaštitile u slučaju novih potresa.

Predstavljajući planove za učinkovitiju obnovu javnih i privatnih zgrada te grada kao cjeline, istaknula je da bi Vlada trebala osigurati sredstva Razvojne banke Vijeća Europe, koja se, za razliku od sredstava Fonda solidarnosti, mogu koristiti za privatnu imovinu.

Rješenja za obnovu Pavković vidi i u Vladinom sufinanciranju konstrukcijskog ojačanja i zgrada koje su nakon potresa dobile zelenu naljepnicu sa 50 posto, a potrebno je sufinancirati i police osiguranje od potresa svim građanima.

Trebalo bi zakonski povećati iznos pričuve koju građani plaćaju, a sve građevine koje su dobile crvenu i žutu naljepnicu hitno podvesti pod nužnu obnovu, a ne redovno održavanje, poručila je Pavković.