Katolička crkva u Hrvatskoj u zadnje vrijeme ima problema sa svojim položajem. S jedne strane ne mogu prestati isticati kako u Hrvatskoj ima više od 80 posto katolika te isticati nepromjenjivost spornih i financijski izdašnih ugovora s Vatikanom, a s druge se sve više čuju glasovi o 'kršćanofobiji' i tome kako se katolike počinje progoniti kao da smo u Rimu prije dvije tisuće godina. U skladu s tim rascjepom u vlastitoj percepciji, između svemoći i potlačenosti, našle su se i upute za izbore koje je svojim čitateljima predstavio portal katolik.hr.

Ovaj priručnik namijenjen je onima koji žele glasovati kao pravi katolici', naglašava se odmah na početku te definira da mnogi katolici baš i nisu pravi, nego 'svojim stavovima, uvjerenjima, životom i djelovanjem ustvari proklamiraju neku vrstu protestantizma, gdje svatko na svoj način tumači riječ Božju i prilagođava je svojim svjetonazorima, umjesto da učine obrnuto, da svoje svjetonazore usklade s Božjom voljom koja se u svojoj punini očituje u nauku Katoličke crkve.'

Obračun s 'nedovoljno ispravnim' katolicima odmah se i nastavlja: 'Katoličanstvo je za njih samo jedno folklorno obilježje čime se diče iz čisto sentimentalnih razloga, ali čim bi se od njih zatražilo da svojim životom svjedoče vjeru, obrušili bi se na Crkvu kao njezini najveći neprijatelji.' Dakle, Crkvi ne samo da o glavi radi ateizam, nego i peta kolona nedovoljno pravovjernih.

Katolici nemaju ispravno formiranu savjest?!

Parlamentarni izbori su, očito, prilika za katolike da se pokažu pravima ili krivima, barem po kriterijima portala katolik.hr. 'Većina katolika zna da im je obveza, ne samo građanska već i vjerska, izići na izbore, no malo njih zna na koji način bi trebali glasovati, tj. koje kriterije bi trebali primijeniti pri glasovanju. Katolici, kao i bilo koji drugi građani, glasuju po savjesti. Problem je u tome što mnogi katolici nemaju ispravno formiranu savjest', piše se u uputama za glasanje.

Naravno, postavlja se pitanje o uspješnosti crkvenog poslanja ako 'mnogi katolici nemaju ispravno formiranu savjest', jer čemu onda svi ti sakramenti, mise, vjeronauk i pričesti, ako rezultat izostaje. Odnosno, je li problem izostanka 'ispravno formirane savjesti' problem tih manjkavih katolika ili njihove Crkve koja je propustila da ih potakne na 'ispravno formiranje'?

Bilo kako bilo, svi oni koji su dosad mogli izvlačiti, sada imaju jasno definirane kriterije u vezi svoje savjesti: 'To je onakva savjest koja nas potiče da činimo ono što je u skladu s crkvenim naukom. Tako katolik ne bi smio glasovati za one kandidate ili stranke koji se svojim programom djelomično ili u potpunosti suprotstavljaju crkvenom nauku po pitanjima morala.'

Pravi katolik 'ne bi smio glasovati za onoga tko se zalaže za pobačaj, umjetnu oplodnju, istraživanje matičnih stanica embrija, eutanaziju ili homoseksualne brakove', jer takvi stavovi 'zadiru u moral i izravno se protive nauku Crkve'. Ako nekome i dalje nije jasno što mora učiniti kao 'pravi katolik', tu je i nekoliko plakatnih pitanja, poput : 'Zar će pametan čovjek glasovati za ubojicu, koji je unatoč tome vrstan gospodarstvenik?'

Pravog katolika više muči umjetna oplodnja ili tko s kim dijeli postelju nego kakav životni standard ili obrazovanje ima?!

Nekakav heretik bi se u tom trenutku mogao zapitati 'zar obrazovanje nije važno, ili rješavanje nezaposlenosti, pitanje zdravstvene i socijalne skrbi, vanjske politike, odnos prema Europskoj uniji, unapređenje gospodarstva, poboljšanje fiskalne politike i sl.'?

Katolik.hr ima odmah spreman odgovor: 'Svakako da su i ova pitanja važna i nitko ne kaže da se o njima ne vodi računa. No ipak su to pitanja, uključujući i gospodarstvo, od sekundarne važnosti.'

Primarnu važnost ima pet spomenutih kategorija (pobačaj umjetna oplodnja znanstvena istraživanja eutanazija i gej brak), jer 'se kod svih njih radi o ubojstvu (kod homoseksualnih brakova ne radi se o izravnom ubojstvu individue kao kod ostala četiri stava, već o neizravnom ubojstvu cijelog naroda)'.

Kada je pak riječ o tzv. sekundarnim pitanjima (poput nezaposlenosti zdravstva obrazovanja vanjske politike gospodarstva itd) 'Crkva nema određene stavove. Zato katolik može glasovati po svom nahođenju, na primjer, za uvođenje dodatnih poreza ili za ukidanje poreza. Kojoj god opciji se priklonio, neće učiniti ništa protiv Crkve.'

Međutim, upozorava se na kraju 'Priručnika za glasanje – samo za prave katolike', koji potpisuje uredništvo katolik.hr-a, ako katolik da svoj glas stranci ili političaru koji podržava pravo žena na pobačaj, 'glasovao je protiv Boga i Crkve, a u konačnici i protiv društva u cjelini'.