'Hrvati u Vojvodini suočeni su s trajnom diskriminacijom; u odnosu na 1990. duplo ih je manje, protjerano ih je 40.000 i cijela situacija u Vojvodini mogla bi se nazvati etničkim čišćenjem', kazala je Petir, kako se navodi u priopćenju poslanom iz njezina ureda, a u kojem obavještava javnost da je posjetila župe Maradik i Bešku te se sastala s predstavnicima hrvatskih kulturno prosvjetnih društava s područja Srijema i predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji.

Pokušaj zatiranja hrvatskog identiteta, istaknuto je u priopćenju, svakodnevno potvrđuje da su Hrvati u Vojvodini izvrgnuti stalnim pritiscima koji imaju za cilj njihov trajni nestanak s tog područja. Predstavnici hrvatske zajednice iznijeli su da im veliki problem predstavlja nemogućnost dobivanja hrvatskog državljanstva jer se od njih traži da prilože dokument u kojem su se izjasnili kao Hrvati premda u Vojvodini od početka 70-ih nema dokumenata u kojima bi se moglo izjasniti o nacionalnoj pripadnosti. Međudržavni sporazumi se ne poštuju pa tako Srbija ne izdvaja novac za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku, Hrvati su nezastupljeni u tijelima državne uprave i nemaju svog predstavnika u skupštini Srbije, a ukoliko hrvatska djeca žele pohađati satove vjeronauka, doživljavaju diskriminaciju i izrugivanje samo zato što su Hrvati i katolici.

Predstavnici kulturno-prosvjetnih društava, navodi se u priopćenju, iznijeli su problem nedostatka prostora za održavanje njihovih susreta i odbijenica koje dobivaju na zahtjeve za povrat hrvatskih domova koji su bili u njihovom vlasništvu, ali su im u vrijeme komunizma oduzeti. Pokrajinska i državna vlast ne financira njihove programe pa isključivo ovise o vrlo malim sredstvima lokalnih vlasti u onim sredinama u kojima uopće postoji raspoloženje da im se pomogne. Zanimljivo je, kažu, i to da se krađe i razbojstva događaju uglavnom na imanjima u vlasništvu Hrvata, a unatoč svim dokazima i saznanjima, počinitelji nikada nisu uhićeni i procesuirani. Nedavno je opljačkan i prebijen katolički svećenik, a počinitelj također nije otkriven.

Hrvate u Vojvodini, upozoravaju, boli i odnos hrvatske Vlade prema njima jer na ove probleme upozoravaju niz godina, no stanje se ne mijenja na bolje već je situacija iz dana u dan sve gora. Petir, pak, smatra da se hrvatska Vlada treba ugledati u mađarsku Vladu koja za mađarski narod u Vojvodini izdvaja za projekte u području gospodarstva i obrazovanja 42 milijuna eura dok hrvatska Vlada izdvaja svega 85.000 eura i to uglavnom za projekte u kulturi te je najavila je da će o svim ovim problemima razgovarati s predstavnicima hrvatske Vlade i obavijestiti europske institucije.