Što je rješenje, koji u biti nije rješenje, nego okvirni put unutar kojeg se nalazi nekoliko podvarijanti od kojih bi trebalo odabrati jednu koja je prihvatljiva za Sloveniju i Hrvatsku kako bi se brzo riješio problem Ljubljanske banke i ratificirao pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom, živo zanima hrvatsku javnost od prošle srijede
Neke naznake dao je SDP-ov zastupnik u hrvatskom Saboru i nekadašnji ministar vanjskih poslova Tonino Picula u HRT-ovoj emisiji 'Nulta točka' kazavši da bi se problem Ljubljanske banke trebao riješiti u okviru sporazuma o sukcesiji.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je na zajedničkoj sjednici Vanjskopolitičkog odbora i Odbora za europske integracije u ponedjeljak zastupnike upoznala s obrisima naznake budućeg rješenja.
'Gospođa Pusić je kazala da će se voditi računa o pojedinačnim štedišama, da će njihov pravo biti zaštićeno, ali da će se cijela priča voditi u okviru sporazuma o sukcesiji', otkrio je Picula u emisiji HRT-a.
Do sada je hrvatska strana inzistirala da se radi o bilateralnom pitanju, a Slovenija smatrala da se problem Ljubljanske banke treba riješiti u okviru sporazuma o sukcesiji. Očito je, ako je vjerovati Piculi, da je hrvatska diplomacija popustila u dijelu u kojem je inzistirala na bilateralnom dogovoru. Postoji i varijanta po kojoj bi se dvije zemlje u sklopu sporazuma o sukcesiji bilateralno dogovorile rješenje s kojim bi onda Slovenija mogla s jačim argumentima nastupati prema ostalim zemljama biše Jugoslavije u kojima žive bivše štediše Ljubljanske banke koji godinama traže povrat novca.
