skup vjerskih zajednica

Plenković na Međunarodnoj konferenciji "Ljudsko bratstvo - temelj sigurnosti i mira u svijetu"

04.02.2020 u 15:44

Bionic
Reading

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u utorak na Međunarodnoj konferenciji "Ljudsko bratstvo - temelj sigurnosti i mira u svijetu“ kako je model uređenja odnosa između Hrvatske i crkava te vjerskih zajednica omogućio konsenzus u poštovanju slobode savjesti i vjere te dijalog i suradnju bez obzira na vjersku opredijeljenost.

Plenković je na otvorenju konferencije zahvalio Ligi muslimanskog svijeta RABITA-e i Mešihatu islamske zajednice u Hrvatskoj te Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na organizaciji skupa za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koji poziva na zajedništvo i dijalog kao neizostavni i temeljni preduvjet dobrih odnosa.

Podsjetio je kako su na današnji dan prije godinu dana papa Franjo i veliki imam kairskoga Sveučilišta Al-Azhar potpisali Povelju o ljudskom bratstvu kojom se sve vjernike, njihove religije i sve ljude dobre volje poziva da njeguju bratske odnose međusobnim upoznavanjem i dijalogom te na suradnju u očuvanju mira u svijetu i stvaranju pravednijeg društva.

"Ta misao ocrtava društvenu zbilju da je u globaliziranom svijetu uvažavanje pluralnosti, postupanje s heterogenošću te vjerskom i kulturnom raznolikošću ključan izazov. Hrvatska se zalaže za sveobuhvatnu obvezu poštovanja i zaštite ljudskog dostojanstva", rekao je Plenković i dodao kako hrvatski Ustav uključuje obvezu poštovanja i zaštite vjerskih sloboda. 

Kroz dijalog promicati najviše standarde vjerske tolerancije

Vlada vodi konstruktivan dijalog sa svim crkvama i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, posebno s Katoličkom crkvom kao najvećom i najznačajnijom vjerskom zajednicom, a istodobno potiče dijalog među pripadnicima različitih vjerskih zajednica radi daljnjeg razvoja razumijevanja i međureligijske suradnje, istaknuo je Plenković.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, ujedno i pokroviteljica skupa, rekla je kako je Hrvatska ove godine srce europskoga političkog života, a to je prilika da se predstavi europskoj političkoj obitelji i cijelom svijetu kao država koja poštuje i promiče najviše standarde vjerske tolerancije i izgradnje čvršćih i boljih međuvjerskih veza temeljnih na duhu razumijevanja i solidarnosti.

"Ponosni smo što je naše iskustvo pozitivan primjer kako postići i održavati međusobno razumijevanje i povjerenje u društvu", rekla je i podsjetila kako je prije četiri godine obilježena 100. obljetnica pravnoga i institucionalnog priznanja Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj, što je bio velik događaj za muslimane koji ističu pripadnost hrvatskome kulturnom krugu i domovini.

Istaknula je kako moramo biti snažni i složni u osudi zločina u prošlosti te ne dopustiti da se oni ikada više ponove. Ipak, i danas u svijetu bjesne ratni sukobi, rekla je i osudila svako nasilje, pogotovo nad ženama, djecom i nemoćnima, jer je ono suprotno svakom vjerskom nauku.

"Nužno je jačati snagu duha, praštanja i razumijevanja jer će inače ljudski rod biti zajednica bez poštovanja i razumijevanja i mogućnosti uspostave trajnog mira", poručila je hrvatska predsjednica.

Islamska zajednica integrirana u hrvatsko društvo

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković ocijenio je da će konferencija dati snažnu potporu daljnjem osnaživanju kršćansko-islamskih odnosa. Podsjetio je kako islam i kršćanstvo dijele 14 stoljeća zajedničke povijesti, koja je često bila složena i nemirna, prožeta sukobima, uglavnom zbog predrasuda koje su počivale na neznanju i iskrivljenim slikama jednih o drugima. 

Istaknuo je kako Islamska zajednica u Hrvatskoj ima dugu povijest te kako je prije 104 godine u Hrvatskome saboru donesen Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti. Hrvatska je danas, pak, uz Austriju, jedina europska zemlja koja s Islamskom zajednicom ima pravno uređene odnose.

Imamo potpisane ugovore kojima se definiraju status i prava i time je Islamska zajednica potpuno integrirana u hrvatsko društvo. "Danas, kada smo svjesni promjena koje pogađaju muslimanski svijet, upravo hrvatski model zajedničkog života treba biti jedan od provedivih modela za druge europske zemlje", ocijenio je Jandroković.