Nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnoga vijeća HDZ-a, Plenković je novinarima izjavio da su raspravili aktualne političke teme, aktivnosti u narednim danima te prihvatili financijska izvješća za prošlu godinu.

Rekao je kako izvijestio kolege i o posjetima Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, o završetku izbornoga procesa u Mostaru, te izrazio zadovoljstvo što je Mario Kordić izabran za novoga gradonačelnika Mostara.

Lokalni izbori, šećerane, Šeksova tužba

Premijer je odgovorio i na više novinarskih pitanja, pa je tako na pitanje jesu li na Predsjedništvu HDZ-a odredili sve kandidate za predstojeće lokalne izbore, odgovorio kako je praktički poznato 95 posto kandidata kada je riječ o županijama i središtima županija. Istaknuo je da HDZ očekuje vrlo dobre kandidate i aktivnu kampanju, kao i pobjedu HDZ-ovih kandidata u četiri velika grada - Davora Filipovića u Zagrebu, Vice Mihanovića u Splitu, Ivana Radića u Osijeku, te Josipa Ostrogovića koji će biti kandidat za gradonačelnika Rijeke.

Vezano pak za stanje u hrvatskim šećeranama, Plenković je podsjetio da je ministrica Marija Vučković održala konferenciju za medije na kojoj je podsjetila na potpore koje je Vlada od 2018. dala sektoru industrije šećera gdje je najavila i dodatne aktivnosti i potporu.

"Vlada vjeruje da će nastaviti voditi računa i o industriji šećera kao i do sada, te o cijelom projektu Slavonija-Baranja-Srijem", izjavio je premijer rekavši kako očekuje skoru saborsku raspravu u kojoj će se vidjeti, vezano uz inicijative SDP-a, "tko je što dao za Slavoniju".

"Mislim da će rezime toga doprinosa biti više nego vidljiv", ustvrdio je.

A na novinarsku primjedbu - kako komentira tužbu Vladimira Šeksa protiv Republike Hrvatske, Plenković je odgovorio kako mora priznati da do nedavno uopće nije bio upoznat s tom temom

"Očito je da je riječ u nekakvu zahtjevu koji datira od prije pet ili šest godina, a to je na gospodinu Šeksu da tumači, a ne na meni", odgovorio je premijer.

Vladimir Šeks tužio je Republiku Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, jer mu, za potrebe pisanja znanstvene monografije o stvaranju Hrvatske, nije odobren uvid i korištenje dokumentacije nastale u Uredu predsjednika Franje Tuđmana u razdoblju od 1994. do 1999.

Decentralizacija ili centralizacija županija

Uz primjedbu da ga nitko nije za to pitao, premijer je istaknuo da će se referirati na temu o županijama, odnosno na izjave primorsko-goranskoga župana Zlatka Komadine o centralizaciji županija i ravnatelja Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Vladimira Mićovića o cjepljenju AstraZenecinim cjepivom.

"Ako je netko za jačanje županija, onda je to HDZ", ustvrdio je Plenković i podsjetio kako su početkom prošle godine u županije integrirani uredi državne uprave.

Zato smatra smiješnom tezu primorsko-goranskoga župana Zlatka Komadine "da HDZ želi centralizaciju" .

Ustvrdio je kako je riječ o vrlo ozbiljnoj i odgovornoj temi te da je jako bitno i tko i što govori o temi cjepiva i njegove pouzdanosti.

"Ako čelnik županijskoga Zavoda za javno zdravstvo izjavi u eter da ne preporučuje cjepivo AstraZenece ljudima starijima od 65 godina, onda je to suprotno stavu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Europske agencije za lijekove (EMA) i suprotno stavu Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Ministarstva zdravstva, u konačnici Stožera civilne zaštite i Vlade", rekao je Plenković.

Ustvrdio je kako je takva poruka neodgovorna, što pak ne znači, kako je rekao Komadina, "da sva pamet stanuje u Banskim dvorima" niti da je "netko nervozan" nego obrnuto - ukazujemo na vid komunikacije koji zbunjuje ljude, unosi nemir i donosi ljudima dvojbe o tomu trebaju li se cijepiti ili ne spomenutim cjepivom.

Ako su najodgovorniji ljudi procijenili da to cjepivo štiti od smrti, teških simptoma, respiratora i svega onoga negativnoga što bolest covid-19 nosi onda nije dobro ni politički prihvatljivo da netko u jednoj županiji odluči voditi neku svoju politiku - to jednostavno nije dobro, korisno, nije mudro niti zdravo, ne vidim tko od toga ima koristi, istaknuo je.

Jer, ustvrdio je, ne radi se o centralizaciji ili decentralizaciji, već o odgovornom komuniciranju porukama koje se tiču pouzdanosti cjepiva.

Dodao je kako je "očito da sistem nije dobar kada se mora ovako reagirati, odnosno da dr. Capak može reći da, a netko na županijskoj razini kaže ne - nema veze što on kaže mi ćemo po svom".

Na novinarsku primjedbu kako se te odnosi i na najavu otvaranja terasa, Plenković je podsjetio kako je svo vrijeme praksa Stožera da, ako je negdje kompleksnija epidemiološka slika nego na razini Hrvatske, onda županijski stožeri donose strožije mjere.

Ustvrdio je kako sadašnja epidemiološka situacija potvrđuje da su donesene mjere na nacionalnoj razini bile adekvatne i primjerene ugrozi, pa ako Vlada i Stožer procijene da su okolnosti u narednih desetak dana takve da se neke mjere mogu još relaksirati, što su u konačnici i najavili prošli tjedan na sjednici Vlade, onda će tako biti i učinjeno.