Već uoči Plenkovićevog izlaganja zastupnici su zatražili stanke. Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista govorio je o referendumu o euru i pozvao zastupnike da u 11 sati dođu dati svoje potpise.

Stanku je zatražio i Božo Petrov iz Mosta. 'Većina građana u Hrvatskoj treba biti profesor Baltazar da bi preživila. Većina osjeća nepravednost u društvu jer su se borili za zemlju iz koje njihova djeca moraju otići', kazao je Petrov.

Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta zamolio je premijera da objasni što je s tužbama logoraša prema Srbiji i što će država napraviti za njih.

Urša Raukar Gamulin iz Kluba lijevo-zelene koalicije tražila je stanku i govorila o epidemiji koronavirusa. 'Kada se politika uplela u rad stožera sav ugled i povjerenje je palo u ništavilo. Kampanja oko cijepljenja nije uspjela. Apeliramo na Vladu da hitno poduzme nešto da ljudi u Hrvatskoj ne umiru i da nemamo toliko zaraženih', poručila je.

Stanku je zatražio i SDP-ov Peđa Grbin. 'Izlaganje premijera će ići u smjeru prikazivanja stanja kakvo bi vi iz HDZ-a željeli da je, ali je daleko od istine. Hrvatska danas ima 4500 zaraženih od covida, a mi od predsjednika vlade nismo čuli konkretne mjere kako ćemo se s time suočiti', rekao je Grbin i zatražio od vlade da predstavi konkretne mjere, ali i da odogvori što će biti s reformom zdravstva.

Plenković: Zahlađenjem je broj slučajeva u ovom četvrtom valu naglo narastao, i to je razlog više za cijepljenje

Nakon stanki Godišnje izvješće Vlade zastupnicima je predstavio premijer Andrej Plenković. 'U ovoj godini smo imali dva vala pandemije, razorni potres na Banovini, nakon onog u Zagrebu, te koju smo započeli s najvećim padom BDP-a, a dovršavamo je s rekordnim porastom cijena energenata, sve izraženijim klimatskim promjenama i novim valom pandemije. Ovo je također godina u kojoj smo snažnim mjerama uspjeli očuvati radna mjesta, spriječiti val stečaja i imali najveći broj zaposlenih u zadnjih 13 godina', rekao je na početku Plenković.

'Ovo je godina i snažnog gospodarskog oporavka, godina kada smo spojili Pelješki most, dovršili Istarski ispsilon, odabrali nove borbene avione Rafale i osigurali ukidanje viza za SAD. Uz to u završnoj smo fazi priprema za ulazak u Schengenski prostor i Europodručje. Snažimo položaj Hrvatske u Europi', dodao je.

Govoreći o tome što je Vlada napravila u posljednjih godinu dana, Plenković se prvenstveno osvrnuo na socijalnu sigurnost i zdravstvo. 'U ovom odgovoru na pandemiju nastavili smo jačati zdravstveni sustav, ali i osigurali dostupnost i djelotvornost zdravstvene zaštite, i to unatoč tome što nas je pandemija već koštala vrtoglavih 35 milijardi kuna, odnosno 20 posto proračuna', kazao je.

'Nažalost, više od 9.000 naših sugrađana izgubilo je bitku s virusom. To su bolne brojke i mnogo više od bile kakve kampanje, to bi svima trebalo biti dovoljno upozorenje o nužnosti cijepljenja, kao zasad najdjelotvornijoj zaštiti od teških oblika bolesti i najbolje što zasad imamo. Dosad je najmanje jednom dozom u Hrvatskoj cijepljeno 56 posto odraslih i preko 72 posto starijih od 65 godina, što još uvijek nije dovoljno za obuzdavanje epidemije. Zahlađenjem je broj potvrđenih slučajeva u ovom četvrtom valu naglo narastao i to je razlog više za cijepljenje, ali i za docjepljivanje naročito kod starijih', rekao je premijer.

Plenković je podsjetio i da je predstavljena reforma sustava socijalne skrbi, a da poseban prioritet imaju osobe s invaliditetom. Govoreći o zaštiti od nasilja u obitelji nad ženama, podsjetio je na zakonske izmjene kojima je ukinuto kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka te uvedeno stanje dugotrajne patnje kao posljedica nasilja. 'Uz to nema više zastare za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, što omogućuje kažnjavanje počinitelja i godinama nakon zločina', dodao je.

Osvrnuo se i na izmjene Ovršnog zakona, a komentirao je i izmjene koje se tiču umirovljenika. 'Omogućili smo isplatu Covid-dodatka za korisnike mirovine kojima su mirovinska primanja niža od 4000 kuna. Covid-dodatak dosad je primilo 710 tisuća umirovljenika za što je izdvojeno od 460 milijuna kuna. Pored toga, da bismo omogućili prihod starijim osobama koje ga nisu mogle osigurati na drugi način, od početka ove godine uveli smo nacionalnu naknadu za starije osobe u visini od 800 kuna', rekao je.

Plenković najavio povećanje minimalca

Govorio je i o radnim mjestima. ' Snažnim smo mjerama s više od 17 milijardi kuna stali iza radnika i poduzetnika i time spasili više od 700 tisuća radnih mjesta – svako drugo – i stabilizirali poslovanje 120 tisuća poslodavaca. Broj zaposlenih veći je za 51 tisuću nego lani i dosegao je milijun i 600 tisuća zaposlenih, što je dosad najveći broj zaposlenih u kolovozu iza rekordne 2008. i drugi najveći od neovisnosti', rekao je.

Najavio je i izmjene minimalne plaće. 'Kako bismo financijski poduprli naše najugroženije sugrađane, sutra će Vlada donijeti odluku kojom će se od siječnja minimalna neto plaća povećati za 350 kuna neto, s 3400 na 3750 kuna, odnosno na 500 eura neto. Tim značajnim povećanjem od čak 10,3 posto za 51.000 zaposlenih minimalnu plaću prvi put podižemo iznad 50 posto od prosječne neto plaće i iznad 60 posto neto medijalne plaće. Podsjećam da je prije 5 godina minimalna plaća iznosila 38 posto od prosječne. Tako ćemo u pet godina minimalnu plaću podići za 50 posto odnosno za 1254 kune, ili četiri puta više nego u prethodne tri vlade', poručio je Plenković.

Govorio je i o ekonomskim pokazateljima. 'Nakon što nam je zbog pandemije i globalne recesije prošle godine BDP pao za 8,1 posto, ove godine očekujemo povratak na razinu prije krize. Iako smo očekivali rast od 5,2 posto, nakon uspješne turističke sezone koja još traje i rasta od 16,1 posto u drugom kvartalu, vjerujemo da bismo mogli doseći godišnji rast BDP-a od preko 8 posto. Po svim očekivanjima u ovoj godini bit ćemo među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji', kazao je premijer.

'Da nije bilo pandemije i ekonomske krize naš bi javni dug već za dvije godine bio ispod 60 posto BDP-a. Pritom će proračunski deficit već dogodine biti na razini od 2,6 posto BDP-a', dodao je.

'U proteklih pet godina udvostručili smo roditeljsku naknadu, koja se odnosi na drugih šest mjeseci nakon poroda, te je podigli s 2.660 na 5.654 kune, što je gotovo na razini medijalne plaće. Kao demografsku mjeru, podići ćemo je sljedeće godine na 7.500 kn za zaposlene i samozaposlene roditelje, a istodobno uvodimo očinski dopust od 10 dana za zaposlene i samozaposlene očeve i u visini od pune plaće', rekao je Plenković, dotaknuvši se demografskih mjera.

Plenković nije mogao izbjeći ni temu krize s oskrbom energentima. 'Pravodobno smo reagirali i stabilizirali cijenu naftnih derivata na 30 dana na 11 odnosno 11,10 kuna, a po potrebi ćemo poduzeti i druge mjere. Za razliku od brojnih drugih europskih zemalja, cijene plina u Hrvatskoj su stabilne i tako će ostati do 1. travnja, kada ćemo već izići iz sezone grijanja. Cijena struje u Hrvatskoj jedna je od najnižih među 33 europske zemlje, a njena stabilnost plod je našeg kvalitetnog energetskog miksa', rekao je, spomenuvši LNG terminal, ali i nuklearku Krško.

Spomenuo je i ugroze protiv demokratskog sustava. 'Prioritet mora biti očuvanje konstruktivnog političkog dijaloga, uz borbu protiv govora mržnje i lažnih vijesti kako bi građani, kao ključni dionici demokratskog procesa, svoj sud mogli stvarati na temelju vjerodostojnih i provjerenih informacija.Teroristički napad na Trgu sv. Marka koji je izvršila mlada i očito radikalizirana osoba pokazao je posljedice koje može izazvati dezinformiranje i širenje govora mržnje, za što još uvijek očekujemo odgovore i policije i DORH-a', rekao je Plenković.

'Politika ove Vlade je jasna - nema nedodirljivih. DORH, USKOK i Policija rade svoj posao samostalno i neovisno, nitko nema uvid u tajne izvide, što je ključni preduvjet da bi se uspješno vodila borba protiv korupcije i kriminala. Želimo da kazne budu takve da svi shvate da se korupcija ne isplati', ponovio je Plenković govoreći o borbi protiv korupcije.

Uvođenje eura još je jedan posao koji nam predstoji u budućnosti. 'Da ne bude nesporazuma, o tome su hrvatski građani već odlučivali na referendumu 2012. kada smo odlučivali o ulasku u Europsku uniju. To je bio dio našeg ugovora o pristupanja kojeg su građani na referendumu podržali. Vidim da postoje političke stranke koje imaju drugi stav. Mi taj stav poštujemo, ali ukazujemo na činjenice i na ogromnu razliku između stranaka koje su aktivno pridonosile ulasku u EU i onih koje to nisu. Ta optika nije ista', rekao je.

Osvrnuo se i na sustav obrane i nabavu brobenih zrakoplova. 'Donijeli smo povijesnu odluku o nabavi 12 višenamjenskih borbenih aviona, francuskih Rafalea koji će ojačati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i značajno podići razinu naše sigurnosti. Od Austrije do Grčke nema tako snažnog zrakoplovstva kao što će biti hrvatsko', rekao je Plenković.

'Zaključno bih htio naglasiti da unatoč brojnim problemima, izazovima s kojima se suočavamo, vjerojatno i s pogreškama koje radimo iskreno kao Vlada na temelju povjerenja građana, nastojimo kormilariti u ova burna vremena. To ćemo raditi i dalje u interesu građana, predano i angažirano. Imamo povjerenje, ali i znanje, energiju i volju', rekao je Plenković.

Grbin: Ono što smo od Plenkovića slušali sat vremena nema baš nikakve veze sa životom u Hrvatskoj

Kako na izlaganje premijera nema replika, zastupnici su odmah krenuli na raspravu, a prvi je govorio predsjednik SDP-a Peđa Grbin. 'Zahvaljujem vam što ste nam omogućili da na sat vremena otputujemo u Švicarsku ili Norvešku jer ovo izvješće ne oslikava realnost života u Hrvatskoj. Od vas sam očekivao da date konkretne odgovore na neke goruće probleme u Hrvatskoj, a vi ste vrlo vješto izbjegli se područja na koje vaša Vlada nema odgovore', kazao je Grbin.

Grbin je kritizirao i stanje u zdravstvu. 'Za vrijeme vaše vlade dogodilo se nešto što je bilo gotovo nezabilježeno i u ratna vremena, a to je da su bolnicama obustavljene isporuke lijekova i pitajte one pacijente koji nisu mogli dobiti kemoterapiju na koji način im je unaprijeđena zdravstvena zaštita', kazao je Grbin.

Kritizirao je i rad Vlade tijekom pandemije. 'Nitko od nas nije utjecao na pojavu korone, ali mi utječemo na način kako se s njom boriti. Potrebno je vezivati mjere uz objektivne kriterije kako to rade druge zemlje. Potrebno je o mjerama ljude obavještavati na vrijeme. Ne znamo kako će se nastava provoditi idući tjedan. Ljudi su iskoristili godišnje odmore, poslodavci im ne daju rad od kuće, a vi o tome ne govoriti niti dajete odgovore na ta pitanja. Potrebna je jasna poruka i jasna borba s pandemijom', poručio je Grbin.

'Ako u Znanstvenom savjetu imate ljude koji ne žele biti dio tima, a očito ih imate, ako kontinuirano šalju poruku koja se kosi s nastojanjima da poboljšamo odgovore na pandemiju, onda je vrijeme da se zahvalite tim ljudima, onako kako ste svojedobno pozvali tajnicu da se zahvali nekim ministrima', smatra šef SDP-a.

Osvrnuo se i na minimalac. 'Najavili ste povećanje minimalne plaće i to treba podržati, ali postavljamo pitanje da li je to dovoljno u vremenu kada rastu cijene. Minimalna plaća nije tu da bude broj, nego treba biti tu da osigura da ljudi koji žive od svoga rada si mogu osigurati život a ne preživljavanje. Minimalna plaća danas u Hrvatskoj kakvu predlažete u uvjetima kakvi jesu to nije', kazao je Grbin.

Međutim, Plenković neke teme nije ni spomenuo, kaže Grbin.'Što ćemo s Inom? Prekjučer je donijeta presuda koja kaže da je ugovor otkupa predmet kaznenog djela. Pitanje je hoće li ova presuda biti iskorištena za poboljšanje hrvatskog položaja u odnosu na MOL? Tih odgovora nema. Što ćemo s leasing društvima? Postoje analize po kojima je građanima ukradeno 700 milijuna kuna. Plenković neće po tom pitanju napraviti ništa. Opet će pognuti leđa bankama i postati država krupnog kapitala nauštrb građana i njihovih interesa', kazao je.

'Ono što smo od Plenkovića slušali sat vremena nema baš nikakve veze sa životom u RH', zaključio je Grbin.

Miletić Plenkoviću: Budite hrabri premijeru!

U ime Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović je čak i imao riječi pohvale. 'Mnoge stvari koje ste vi radili u ovoj pandemiji i općenito kako vodite Hrvatsku, ja podržavam i mislim da se, obzirom na okolnosti, Hrvatska nije loša snašla u datoj situaciji. no postoje neke stvari s kojima se ne mogu složiti', rekao je Zekanović te komentirao uvođenje eura. Još jednom je zatražio da se raspiše referendum o uvođenju eura.

'U Hrvatskoj sve raste, sve cvijeta i usput Hrvatska izumire. To je zaključak današnjeg izvješća. Ide ažurirana verzija s upotpunjenim podacima. Uz mjere koje je Vlada predstavila, mi službeno imamo inflaciju 3,3 posto. Imamo rast minimalne plaće od 150 kuna, rast medijalne plaće od 250 kuna, rast troškova života od 500 kuna Iz Hrvatske i Litve se iselilo najviše ljudi od svih zemalja EU te smo već u demografskom slomu. Gdje točno u ovome vidite perspektivnost Hrvatske ili njenu sreću?', poručio je u ime Mosta Božo Petrov.

'Kada se procjenjuju razlozi iseljavanja, obično se smatra da su ekonomski razlozi oni koji su bitni, poput boljeg standarda života u drugim zemljama. Ali nije točno. Oni koji odlaze puno češće spominju nepravedan sustav, klijentelizam i korupciju. Još gore je to što ničiji rezultati istraživanja pokazuju da s većim iseljavanjem, razina korupcije u Hrvatskoj raste. A to vidimo i s eksponencijalnim rastom afera.', poručuje Petrov.

'Plenkoviću se obratio i Marin Miletić iz Mosta. 'Slušao sam vas pozorno što ste pričali. Onda sam nakon 35 minuta morao otići do Kluba popiti punu čašu zelenog čaja i dodatni espresso. Uljuljkali ste nas, premijeru. Priča, vaš stav, mimika, gestikulacija, uspava. Možda to nije loše nekada, ali u situaciji gdje taj naš hrvatski brod pušta na mnoge rupe - nije mudro puštati klasiku, jesti jagode i piti šampanjac', poručio je Miletić.

Osvrnuo se i na situaciju s koronavirusom. 'Sve mjere koje država nametne mogu spriječiti brzinu širenja virusa i to maksimalno do 20 posto. Ali, virus se ne može zaustaviti i morati će proći kroz cijelu populaciju. Sa svim mjerama mi ga malo možemo usporiti, ali nitko mu neće moći pobjeći. Trebamo čuvati naše starije i bolesne, i nastaviti - živjeti', kazao je.

Imao je i zaključnu poruku za Plenkovića. 'Hrabri budite premijeru. Nema veze što smo mali narod. Pa Marko Babić je u starkama i trapericama stao na Trpinjskoj cesti ispred četrdeset tonske zvijeri i rekao joj: nećeš proći. Mi smo mali, ali hrabri narod. Hrabri budite premijeru', poručio je Miletić.

0Dajte konačno nešto odradite kako spada, od početka do kraja jer s koronom, cijepljenjem, zdravstvom, obnovom, reformama, tržištem rada, zelenom tranzicijom i zapravo svime čega ste se trebali primiti to vam nije uspjelo', kazala je u ime Kluba Centra i GLASA Anka Mrak Taritaš.

Kaže kako bi - kada sluša premijera Plenkovića, mogla pomisliti da živi u Švicarskoj, a ne u Hrvatskoj. 'Ipak stvari nisu tako briljantne i Vlada nije odradila dobar posao', smatra Mrak Taritaš navodeći da smo među najlošijima u EU u borbi protiv korone i cijepljenju, da imamo najviše cijene goriva u okruženju te da nema još ništa od obnove nakon potresa.

'Hrvatski nacionalni sport je očito triatlon - dizanje kredita, preskakanje rata, plivanje u dugovima', kazao je u ime Kluba socijaldemokrata Domagoj Hajduković.

Osvrnuo se u svom izlaganju i na životni standard građana. 'Hrvatska je pri samom dnu europske ljestvice kada je riječ o životnom standardu. Kako se navodi na stranici Europske unije, usporedbom BDP-a po stanovniku, izraženog u standardu kupovne moći, dobiva se pregled životnog standarda diljem EU-a u kojem Hrvatska zauzima pretposljednje mjesto. Od nas je gora samo Bugarska. Hrvatska se, s udjelom potrošnje od 13,3 posto BDP-a na prehrambene proizvode, na toj ljestvici nalazi odmah iza Rumunjske, gdje se za hranu izdvaja 16 posto BDP-a', kazao je Hajduković.

'Kada bi sveo na apsurd kako radnici u Hrvatskoj žive ilustrirao bih to razlikom između Č i Ć jer prije su prije primali plaću a sada plaču', rekao je Hajduković.

Plenković: Ovi komentari o Švicarskoj su djetinjasti

Oporbi je u završnom obraćanju odgovorio premijer Plenković. 'Ove djetinjaste komentare da smo u Švicarskoj može govoriti samo netko tko je zlonamjeran i netko tko ne želi vidjeti sve što se napravilo', poručio je Plenković.

'Pandemija traje više od 600 dana. Nema dana da angažirano nismo pozivali ljude da se cijepe. Cjepivo građanima nije osigurala oporba nego vlada. Da li su baš svi akteri bili jednako angažorani u promociji cijepljenja? Mislim da nisu. Ozbiljni su bili za cijepljenje', rekao je Plenković i pozvao sve da se cijepe i trećom dozom.

'Što se tiče mjera, cijela bitka protiv epidemije je balans, kojeg smo uspjeli postići. Mjere koje smo poduzeli u kontekstu privatnog sektora ostat će nasljeđe u kojem smo spasili 700 tisuća radna mjesta. ti ljudi su zahvali, nisu tako glasni kao oporba iz Švicarske ali su zahvalni', kazao je Plenković.

Ponovno se pohvalio turističkom sezonom. 'To se sigurno dogodilo u Švicarskoj', poručio je ironično.

'Baviti se drugim temama poput Agrokora danas i pokušati, kao što je maloprije zastupnica Možemo koja je demonstritala svoju vrhonaravnu upravljačku sposobnost vezano za kadroviranje u Zagrebačkom holdingu, i govoriti o tome kakav je legacy ove vlade u vezi Agrokora. Pa draga gospođo, legacy ove Vlade je da je kompanija došla u problem nevezano uz našu prvu Vladu. Sanjali nismo da ćemo se baviti time. Legacy je da je ostalo 30 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj', kazao je Plenković.

'Previše je aktera koji rade, ne samo na demontiranju povjerenja u državu i institucije, nego i samih institucija. Taj trend nije dobar i mislim da je razoran za Hrvatsku. Ako stalno živimo u ozračju nepovjerenja prema državi, institucijama, vladi, onda nećemo ništa vjerovati. Ako ćemo baš svi, a pogotovo ovi 'Švicarci', stalno raditi na nepovjerenju, onda se nećemo pomaknuti. Živjet ćemo u konfliktnom ozračju', poručio je Plenković.

Napomenuo je da možda nekome nije drago što njegova Vlada ima podršku. 'I dalje ćemo pridobivati povjerenje građana, koliko god se nekome iz Švicarske to ne sviđa', zaključio je Plenković.