Premijer Andrej Plenković ocijenio je u utorak da je premještanje Europske agencije za lijekove (EMA) iz Londona u neki od gradova članica EU-a, za što je kandidaturu istaknula i Hrvatska, nije samo tehničko već i par exellence političko pitanje, te ustvrdio kako bi bilo pravedno i korektno da u Hrvatskoj bude neko od sjedišta europskih agencija, ako to i ne bude EMA
S obzirom da su iz EU-a stigle kritike da je hrvatska kandidatura nepotpuna, novinari su premijera nakon stručno - znanstvenog skupa "Zdravlje i zdravstvo: izazovi i mogućnosti - susret profesije i politike" pitali je li razočaran i je li hrvatska delegacija zakazala prilikom predstavljanja.
Plenković je odgovorio kako je riječ prvenstveno o primjedbama vezanim uz tehničke gabarite zgrade. Grad Zagreb i Ministarstvo zdravstva identificirali su zgradu koja bi u odgovarajućem vremenskom razdoblju, kad je riječ o unutarnjoj modulaciji, mogla biti prilagođena baš svim uvjetima koje trenutno EMA ima u Londonu, pa to Plenković ne vidi kao problem.
"Dakle, tehnička pitanja kako ćete reorganizirati zgradu koja je dovoljno velika mogu se sva riješiti, i za to ima koliko god hoćete vremena. Prema tome, ove kritike koje su tehničkog karaktera – to nije samo tehničko pitanje. To je par exellence političko pitanje i odluka o tome gdje će ići EMA nakon što su, nažalost, Britanci odlučili izaći iz EU imat će prije svega svoju političku dimenziju", rekao je Plenković.
Ističe da će odgovarajuću ulogu igrati i interes 19 zemalja koje su se kandidirale, ne samo onih poput Hrvatske koje još nemaju niti jednu europsku agenciju na svojem teritoriju, kao i interesi velikih gradova i mišljenje zaposlenika EMA-e koji su se, kako je rekao, navikli na londonski standard usluga i života.
vezane vijesti
Iskustvo s EMA-om će koristiti u budućnosti
"A ono što mi radimo - radimo test da u ovom trenutku predstavimo Hrvatsku i Zagreb. Signaliziramo da smo tu i da bi bilo pravedno i korektno da i Hrvatska, kao najnovija zemlja članica, ima jednu od europskih agencija. Ako to ne bude slučaj s EMA-om, sigurno će nam to iskustvo i naučene lekcije iz ovoga pokušaja koristiti za neku buduću prigodu", zaključio je.
Na primjedbe gradova da ne mogu financirati rad braniteljskih udruga s 0,3 do 1 posto iz svojih proračuna, kao što se predviđa novim zakonom o braniteljima, premijer odgovara kako u Saboru ima puno zastupnika koji su ujedno i gradonačelnici pa, ako imaju konstruktivne, mudre ideje, neka ih predlože u raspravi. "Pa ćemo vidjeti, Vlada će uzeti u obzir sve ono što može poboljšati kvalitetu zakonskih propisa", dodao je.
Upitan kako komentira inicijativu IDS-a da se pozdrav "za dom spremni" sankcionira u Kaznenom zakonu odgovara da je riječ o inicijativi "jedne oporbene parlamentarne stranke" te podsjeća da će se to pitanje riješiti zakonom nakon preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine totalitarnih režima.
Najavio je da će Vijeće novi sastanak održati ovoga četvrtka, a na njemu će pravni tim stručnjaka izaći s određenim preporukama koje će Vijeće razmotriti.
U pogledu duga prema veledrogerijama, koji je sada veći od tri milijarde kuna, kazao je kako će se on isplaćivati u fazama, a u pogledu dugova u sustavu zdravstva, koji su veći od osam milijardi kuna, kaže da Vlada "čini napore i glede racionalizacije, spajanja, nastojanja da se smanje troškovi te u ukupnom proračunskom planiranju kako bi se dugovi sanirali".
Dio je tih dugova naslijeđen, navodi premijer, a neki su generirani i činjenicom da lijekovi, kao ni sofisticirani uređaji, ne postaju jeftiniji.
Na zahtjeve sindikata javnih službi da im se za 15 posto povećaju plaće Plenković je najavio nastavak pregovora. "O tome ćemo razgovarati i ovih dana na radnim sastancima u Vladi", dodao je.
