Kako je već pomalo zaboravljeno, Hrvatska je 1. srpnja postala članica Europske unije. Kratko ali burno razdoblje Hrvatska je otvorila poput velesile, neposlušno.

'Hrvatska je izabrala biti most prema boljoj budućnosti regije', poručio je premijer Zoran Milanović.

'Ovo je prvi dan naše europske budućnosti. Prvi u nizu dana koji nudi priliku koja se ne smije propustiti', naglasio je predsjednik Republike Ivo Josipović.

Tako su na svečanosti ulaska Hrvatske u EU govorili predsjednik i premijer, a na glavnom zagrebačkom trgu velikom priredbom europskim gostima prikazano je što je nova članica bila i trudi se biti.

Ipak, izostanak Angele Merkel s proslave označio je da se najmoćnija zemlja saveza ljuti na novu članicu zbog, nepoštivanja propisa novog društva, odnosno hrvatskog uvođenje vremenskog ograničenja u europski uhidbeni nalog. Time je Njemačkoj postao nedostupan bivši pripadnik UDBA-e Josip Perković.

'Ali nećemo se dati pokolebati isprve, pa ako na kraju budemo u krivu, povući ćemo se. Ali ne isprve. Ali ako maknemo tu 2002. godinu, opet nema izručenja. Zato što je nastupila zastara', govorio je premijer početkom ljeta ali je euronezadovoljstvo hrvatskim postupcima raslo.

Povjerenica EU za pravosuđe Viviane Reading, Hrvatsku je prozvala da je iznevjerila povjerenje, zveckalo se sankcijama i zatvaranjem dotoka EU novca. Ipak, rujan je donio promjene nakon posjete ministra pravosuđa Orsata Miljenića Bruxellesu.

'Mi smo prvo bili rekli 15. srpnja, onda smo razgovarali s Komisijom i usuglasili smo se. Znači, oni su odstupili od tih svojih, sada, odmah, tri dana i tako dalje. Mi smo skratili ovaj rok za stupanje na snagu i došli smo do 1. siječnja 2014. godine. Zato je taj rok pred vama', istaknuo je Miljenić.

Izmjene spornog zakona su donesene i njima je izbrisano ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga, povjerenica je zadovoljna, no tek će vrijeme iza Nove godine pokazati jesmo li prošli ovaj ispit.

Inače 28. članica u Europsku komisiju dala je Nevena Mimicu, koji je postao europski povjerenik za zaštitu potrošača. Kandidatura hrvatskog člana revizorskog suda Nevena Matesa, unatoč protivljenju europarlamenta i njegovu obećanju da se neće kandidirati, bio je još jedan europski propust.

Igranje po novim pravilima, Hrvatsku je dovelo u proceduru prekomjernog deficita sa proračunskom rupom daleko iznad dozvoljenih tri posto BDP-a.

'Dali su nam mogućnost tri godine da se uskladimo i smanjimo svoj deficit ispod tri posto, što smatramo da je zaista veliko razumijevanje Europske unije. Nešto teži su uvjeti što u prvoj godini moramo značajno smanjiti deficit', istaknuo je ministar financija Slavko Linić.

I dok čekamo blagotvorne učinke članstva, europska kasica u vidu raznih fondova nije se previše nagledala hrvatskog posezanja ali taman da nam je glava iznad površine.

'Bilo kakvi razgovori o kašnjenju i neki prigovori koje čujemo, jednostavno ne stoje. Nema bojazni da će Hrvatska biti meta uplatitelju proračuna Europske unije. Već u 2013. godini, prema svim našim procjenama, mi smo u plusu nekih šest milijuna eura. Ne puno, ali smo u plusu', naglasio je Mimica.

Recimo još da je prema izvješću Eurostata Hrvatska zauzela treće mjesto po visini nezaposlenosti, odmah iza Grčke i Španjolske, a pri vrhu je i neučinkovitost javne uprave.