Kriza lokalnih proračuna bit će prvi ozbiljniji test s kojim će se suočiti novoizabrani župani, gradonačelnici i ostali čelnici lokalnih jedinica. Lokalne su jedinice planirale u godini krize prikupiti 18 milijardi kuna od poreza i komunalnih doprinosa, no život nije išao planiranim putem, pa bi do kraja godine lokalne jedinice mogle ostati bez dosta novca – od pola do jedne milijarde kuna
Nakon što se konstituiraju skupštine, gotovo bi sve općine i gradovi mogli ići u rebalans ovogodišnjih proračuna. Dok Vlada svoje manjkove u budžetu pokriva novim zaduživanjem, lokalne jedinice nemaju te privilegije pa moraju smanjivati rashode. Sve se općine i gradovi tijekom godine smiju zadužiti samo za 360 milijuna kuna, i to uz prethodno odobrenje ministra financija, piše Večernji list
Država dosad nije nijednom povećala kvotu zaduživanja, tako da će – ako ih potvrde birači – Milan Bandić, Željko Kerum, Andro Vlahušić i drugi prvo morati troškove svesti u realnost, pa tek onda krenuti s ispunjavanjem predizbornih obećanja. Analiza udruge gradova napravljena u 47 gradova, koji pokrivaju tri četvrtine svih budžeta lokalnih jedinica, pokazala je da je u prvom tromjesečju došlo do stagnacije i pada glavnine prihoda.
– Stagnacija poreza na dohodak direktna je posljedica recesije i ograničavanja rada trgovina, što je dovelo do smanjenja plaća i otpuštanja radnika – kaže Dario Runtić, savjetnik Udruge građana.
Usto, veliki udar na lokalne proračune dogodit će se u ljetnim mjesecima jer bi se tada trebao isplatiti preplaćeni porez na dohodak. Udruga gradova uočila je da zbog povrata poreza od lipnja do rujna gradovi bilježe pad prihoda 30 – 80 %, zbog čega u pojedinim slučajevima privremeno može biti ugroženo čak i redovito poslovanje gradova.
Kraj lokalnih izbora donekle se poklapa i s ovotjednim plasmanom državnih obveznica, na kojima će Vlada pokušati prikupiti 750 milijuna eura za pokriće državnog deficita. No, s time neće nestati Šukerovi i Sanaderovi problemi, jer se proračun i dalje puni slabije nego što je planirano.
Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, iznova upozorava da RH mora što prije smanjiti javne rashode, i to upravo one najveće, plaće u javnom sektoru i socijalne naknade, koje iznose 70 % ukupnih državnih rashoda, ali i državne potpore i zaduživanje lokalnih jedinica, koje se zadužuju preko komunalnih tvrtki.
– Ne donese li Vlada tako odlučne mjere, morala bi, što je prije moguće, povisiti standardnu stopu PDV-a i nulte stope zamijeniti sniženima. Gomilanje daljnjih dugova krajnje je neodgovorno prema budućim, brojčano sve manjim generacijama – naglašava Ott.
