Pravo glasa ima oko 225 milijuna Amerikanaca, no odaziv tradicionalno nije velik - na prethodnim predsjedničkim izborima odaziv je bio manji od 54 posto, iako se 71 posto birača s pravom glasa registriralo za glasanje.

Američki izborni sustav, inače, vrlo je kompliciran i može rezultirati time da jedan kandidat osvoji većinu svih glasova birača na izborima, no da pobjeda ipak pripadne konkurentu. Posljednji put to se dogodilo ne tako davne 2000. godine, kada je George W. Bush osvojio predsjednički mandat s pola milijuna glasova manje od demokrata Ala Gorea.

Za pobjedu na američkim predsjedničkim izborima potrebno je, naime, osvojiti 270 elektorskih glasova od ukupno 538, raspoređenih po saveznim državama, ovisno o broju njihovih predstavnika u dvodomnom Kongresu, tj. zbroju zastupnika u Predstavničkom domu i Senatu. Broj elektora varira od svega tri u malim ili slabo naseljenim državama poput Aljaske, do čak 55 u Kaliforniji, inače uporištu demokrata.

Američki birači, dakle, glasuju neizravno, jer zaokružujući ime kandidata zapravo odabiru izbornike (elektore) koji tek u prosincu - ove godine 19. prosinca - formalno biraju Hillary Clinton ili Donalda Trumpa. U 48 država od 50 saveznih država kandidat koji osvoji većinu tamošnjih glasova birača automatski osvaja sve elektorske glasove, dok se u Nebraski i Maineu oni raspodjeljuju razmjerno, pojednostavljeno rečeno, ovisno obroju osvojenih glasova.

Vremenske zone i objava rezultata

Amerikanci glasuju u četiri vremenske zone, a prva biračka mjesta na istočnoj obali zatvaraju se u jedan sat u srijedu ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Milijuni birača već su iskoristili pravo prijevremenog glasovanja u pojedinim državama, a na Floridi i u Nevadi u veliko mjeri odazvali su se latinoamerički glasači skloni Hillary Clinton. S obzirom na očekivane tijesne rezultate, prognozira se da bi velik utjecaj na ishod izbora mogli imati i Amerikanci u inozemstvu, osobito ako na birališta u velikom broju izađu oni s posljednjom američkom adresom u jednoj od desetak 'neodlučnih' država. 

Izborna karta Amerike oslikava se u izbornoj noći crvenim i plavim bojama koje simboliziraju republikance i demokrate. Ubrzo nakon zatvaranja prvih birališta stoga mogu uslijediti prvi šokovi ako Clinton izgubi Virginiju (Barack Obama ondje je tijesno pobijedio 2012.) ili Trump izgubi uglavnom crvenu Georgiju. S velikom pažnjom potom valja motriti rubni Ohio i tradicionalno republikansku Sjevernu Karolinu koja bi se mogla okrenuti. Puno toga reći će  potpuno neizvjesni rezultati na Floridi s moćnih 29 elektora, a s nestrpljenjem se iščekuju ishodi i u malenom New Hampshireu, kao i u velikoj Pennsylvaniji

Televizije će vjerojatno objaviti pobjednicu/ka prije pet sati po srednjoeuropskom vremenu, kada će stići i 55 elektorskih glasova iz neupitno plave Kalifornije, a posljednja se zatvaraju biračka mjesta na Aljaski - u sedam sati po SEV-u.

Bitka za Kongres

U pozadini obračuna za Bijelu kuću traje i žestoka bitka za američki Kongres čiji će ishod oblikovati političke odluke u Washingtonu u iduće dvije godine. Trenutačno kontrolu u Senatu i Zastupničkom domu Kongresa drže republikanci. Ako demokrati preuzmu jedan od ta dva doma, očekuje se da će zakoni koji će od iduće godine stizati na potpis predsjednici/ku biti uravnoteženiji, kao rezultat kompromisa između republikanaca i demokrata.

U postojećem sazivu Zastupničkog doma, koji broji 435 zastupnika s dvogodišnjim mandatima, republikanci imaju 246 kongresnika, a procjene su te da će demokrati uspjeti tek smanjiti razliku. Više uspjeha mogli bi imati u Senatu, u kojem bi mogli preokrenuti situaciju.

Ove godine bira se trećina saziva Senata u kojem mandat traje šest godina, a kako bi osvojili većinu u tom tijelu, demokrati bi morali dobiti dodatnih pet mandata: republikanci sada imaju 54 senatora, u odnosu na 44 demokrata i dva neovisna senatora koja se svrstavaju s demokratima. Ako demokrati preotmu četiri mandata i omjer se izjednači na 50:50, odlučujući glas imat će budući američki potpredsjednik - demokrat Tim Kaine ili republikanac Michael Pence.

U utorak u 12 saveznih država birat će se novi guverneri, a diljem SAD-a tisuće lokalnih dužnosnika - šerifi, suci, gradonačelnici, gradski vijećnici. Istodobno će se održati 157 saveznih referenduma o raznim pitanjima - od minimalne plaće do obveze nošenja kondoma za glumce u porno industriji.