Stanovanje, uključujući račune za režije, najveći je trošak za Europljane, a njegov udio u izdacima kućanstava znatno je porastao u posljednja dva desetljeća. Ti troškovi također nagrizaju značajan udio raspoloživih osobnih primanja te u Uniji u prosjeku petina dohotka odlazi na troškove stanovanja.

Prema Eurostatu, troškovi stanovanja odnose se na mjesečne izdatke vezane uz troškove režija kao što su voda, struja, plin i grijanje. Za vlasnike stanova troškovi stanovanja uključuju plaćanja kamata na hipoteku, a za podstanare uključuju plaćanje najamnine. Također, u troškove su uključeni osiguranje, obvezne usluge i naknade, redovito održavanje i popravci te porezi.

Prosjek Unije - petina primanja

Tijekom 2023. godine u prosjeku je u EU 19,7 posto raspoloživih primanja bilo namijenjeno troškovima stanovanja. To se razlikovalo među državama članicama u rasponu od 11,6 posto na Cipru do 35,2 posto u Grčkoj. Raspoloživi prihod uključuje sva primanja, bilo da je riječ o plaći zaposlenika, zaradi od samostalne djelatnosti, prihodu od ulaganja i imovine te svim transferima između kućanstava, kao i svim socijalnim transferima primljenima u novcu, uključujući mirovine.

Grčka na vrhu

Grčka (35,2 posto) uvjerljivo je na vrhu, a Danska s 25,9 posto i Njemačka s 25,2 posto odmah iza nje, ali s osjetnom razlikom. Razloge za to, prema podacima Euronews Businessa, treba tražiti u činjenici da su grčka kućanstva izgubila oko 40 posto svojih prihoda između 2009. i 2014., a val inflacije nakon pandemije nagrizao je raspoloživa sredstva. Uz to, kriza je zadržala niske cijene nekretnina, što je privuklo velik broj stranaca. Potražnja iz inozemstva gurala je cijene gore dok primanja grčkih kućanstava nisu rasla tako brzo. Kriza je dovela do manje gradnje i pada ponude stambenih objekata.

U Norveškoj i Švicarskoj troškovi stanovanja, kao udio u ukupnim primanjima, također su bili visoki, 25 posto, odnosno 25,2 posto. Među velikim ekonomijama u EU, Njemačka je imala najveće troškove stanovanja od 25,2 posto, a slijedi je Francuska, u kojoj su kućanstva trošila 17,9 posto svojih raspoloživih primitaka na stanovanje. Taj je omjer bio nešto niži u Španjolskoj (17,2 posto) i Italiji (14,5 posto).

U Hrvatskoj cijene i dalje rastu

Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Švedska – rangirane su među prvih šest po ovom pokazatelju, a svaka premašuje 23,9 posto. U međuvremenu je Finska pozicionirana malo ispod prosjeka EU-a s 19,3 posto. Osim Cipra, troškovi stanovanja bili su ispod 15 posto u još pet zemalja: Malti (12 posto), Sloveniji (13,8 posto), Portugalu (14 posto), Hrvatskoj (14,4 posto) i Italiji (14,5 posto). No s obzirom na to da je riječ o posljednjim dostupnim podacima za 2023. godinu, valja naglasiti da su cijene režija u 2024. dodatno rasle u Hrvatskoj. To se ponajprije odnosi na električnu energiju, plin, grijanje na toplanu, a u dijelu gradova i općina i na vodu i komunalne usluge.

Brutalan rast cijena najma

Valja podsjetiti da je prošlogodišnje izvješće Eurostata o stanovanju u EU pokazalo da su od 2010. do 2023. cijene najma porasle za 22 posto. Ali porast nije bio svugdje isti.

Tako su u Estoniji cijene najma narasle za 211 posto, u Litvi 169 posto te u Irskoj za 98 posto, a pale su samo u Grčkoj - 20 posto. Kad je Hrvatska u pitanju, u jednom trenu bili smo ispod europskog prosjeka, da bi 2023. cijene najma bile za oko šest posto veće od europskog prosjeka, a trend rasta zabilježen je i lani, pa je i podatak o udjelu trošenja primanja na izdatke za kućanstvo zasigurno iznad 15 posto, ako ne i viši.