'Ako bi se u politici ljudi ponašali racionalno, ako bi se racionalno ponašanje očekivalo i od predsjednika Putina, onda se Europa ne bi trebala bojati. Ali ratovi često izbijaju iz iracionalnih razloga. Objektivno govoreći, Rusija nema baš ekonomski potencijal da krene u ratnu operaciju na još nekom području. Stvar je neizvjesna. Može se očekivati i da dođe do toga, ali najvjerojatnije je da Putin ipak neće krenuti, jer on isto tako nije napravio neki veliki pomak u Ukrajini', govori profesor Branko Caratan, vanjskopolitički komentator, za HRT.

Rusija, govori Caratan, ima prednost zbog svoje veličine i zbog svoje ratne proizvodnje.

Vjerovalo se da će nametanje ekonomskih sankcija, uz vojnu pomoć Kijevu, biti dovoljno da slomi Putina. Caratan kaže da sankcije nikada ne mogu radikalno riješiti neki politički problem.

'Sankcije, istina, predstavljaju problem za zemlju pod sankcijama, ali one na neki način djeluju i u korist vlasti sankcionirane države. Ta vlast uvijek se može pravdati svojim građanima da brani zemlju od vanjskog neprijatelja, ekonomskog, političkog ili vojnog', ističe.

Kaže da je rat u Ukrajini doveo Europu u ekonomski lošiju situaciju.

'Jeftini ruski energenti su nestali, a to je bio jedan od pogona uspješnosti, posebno njemačke ekonomije. Nadalje, Europa, zahvaljujući pokrivanju SAD-a preko NATO-a, nije dovoljno financirala svoje vojne potrebe, ali je i novac koji je trebalo potrošiti na vojsku potrošila na ekonomiju. A sada treba taj novac prebaciti s razvojnih ekonomskih programa na proizvodnju oružja i na dizanje na razinu NATO-ovog standarda', govori.

Caratan napominje da rat ekonomski iscrpljuje. Ističe da će Putin, osim toga, imati problem s mobilizacijom.

'Ako ide na široku mobilizaciju, onda svoju unutarnju političku situaciju čini krajnje nestabilnom. Dakle mogli bismo reći da su u ratu obje strane dovedene u prilično osjetljivu političku i vojno tešku situaciju', smatra.