Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,4 posto, na 12.822 boda, a toliko je osvojio i S&P 500, dosegnuvši 1.362 boda. Nasdaq indeks porastao je, pak, 0,6 posto, na 2.925 bodova.

U prvom dijelu tjedna cijene su dionica porasle, zahvaljujući nadi ulagača u dodatno labavljenje monetarne politike u SAD-u.

U izvješću Kongresu predsjednik američke središnje banke Ben Bernankea nije ispunilo očekivanja ulagača koji su se nadali da će jasnije najaviti mogućnost pokretanja novog, trećeg kruga tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike.

No, ipak je poručio da će Fed reagirati ako se gospodarska situacija dodatno pogorša, ako nezaposlenost ne padne osjetnije ili ako ojačaju deflacijski pritisci.

Dosad su dva kruga kvantitativnog popuštanja monetarne politike potaknula snažan rast cijena dionica, pa se ulagači nadaju da bi se isti scenarij mogao ponoviti i treći put.

'Ako gospodarstvo nastavi slabiti, Fed je jedini koji može potaknuti njegov rast. Bernanke još nije ispucao sve metke, stoga vjerujemo da bi već u kolovozu mogao pokrenuti treći krug otkupa državnih obveznica', kaže Bruce Bittles, strateg u tvrtki Robert W. Baird.

Pozitivno je na tržište utjecao i niz boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija i banaka.

Prema podacima Reutersa, dosad je poslovna izvješća za drugo tromjesečje objavilo 116 kompanija, čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu, pri čemu ih je 67 posto zabilježilo veću dobit nego što se procjenjivalo.

Međutim, to se zahvaljuje znatno sniženim očekivanjima posljednjih mjeseci, zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Tako se u anketi Reutersa očekuje rast dobiti kompanija iz S&P 500 indeksa za samo 5,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

'Izvješća kompanija ukazuju na pad prihoda, ali većina njih ostvaruje veću dobit nego što se očekivalo. Analitičari su spustili ljestvicu, a kompanije uspijevaju smanjiti troškove i ostvarivati dobit', kaže Kim Forrest, analitičarka u tvrtki Fort Pitt Capital Group.

Zahvaljujući tome, polovicom je tjedna S&P 500 indeks dosegnuo najvišu razinu u posljednja dva i pol mjeseca.

No, u petak su cijene dionica oštro pale zbog loših vijesti iz Španjolske, koju ne pritišću samo proračunski problemi i gubici banaka, nego i prezaduženost regija.

Valenciji, koja je od španjolske vlade posljednjih mjeseci već dobila nekoliko kredita kako bi mogla otplatiti dospjele dugove, trebat će do kraja godine još 2,85 milijardi eura kako bi pokrila sve svoj financijske obveze.

Taj iznos nije velik, u usporedbi s više desetaka milijardi eura gubitaka španjolskih banaka, no ulagači se plaše produbljivanja financijskih problema u četvrtom po veličini gospodarstvu eurozone koje, po novim procjenama, neće izaći iz recesije do iduće godine.

'Ulagači ne bi željeli da Španjolska bude prisiljena zatražiti cjeloviti međunarodni paket pomoći. Možda je tržište danas pretjerano reagiralo, no ovih dana ništa nije sigurno', kaže Paul Mendelsohn, strateg u tvrtki Windham Financial Services.

Vijest iz Španjolske izazvala je pad tečaja eura na samo 1,2143 dolara, najnižu razinu u dvije godine, dok su prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice skočili na 7,3 posto, najvišu razinu od uvođenja eura.

I na većini europskih burzi prošloga su tjedna cijene dionica porasle. Frankfurtski DAX ojačao je 1,1 posto, na 6.630 bodova, a pariški CAC 0,4 posto, na 3.193 boda. Londonski FTSE indeks oslabio je, pak, 0,3 posto, na 5.651 bod.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oslabio 0,6 posto, na 8.669 bodova.

Euro pod pritiskom financijskih problema Španjolske

Pod pritiskom dužničke krize, tečaj eura potonuo je prošloga tjedna na valutnim tržištima prema dolaru na najnižu razinu u dvije godine, a prema japanskom jenu u čak 11 godina.

Cijena eura prema američkoj valuti oslabila je prošloga tjedna 0,8 posto, na 1,2156 dolara, a u petak je u jednom trenutku zaronila na samo 1,2143 dolara, najnižu razinu od polovice 2010. godine.

Tečaj eura u odnosu na japansku valutu potonuo je, pak, 1,6 posto, na 95,40 jena, a dotaknuo je i 95,34 jena, najnižu razinu u više od 11 godina.

I dolar je oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je cijena pala 0,9 posto, na 78,45 jena.

Veći dio prošloga tjedna tečaj eura stabilno se kretao iznad razine od 1,22 dolara jer se ulagači nadaju daljnjem labavljenju monetarne politike u SAD-u, što bi značilo povećanje dolarske likvidnosti na financijskim tržištima, a time i slabljenje vrijednosti američke valute.

Međutim, snažan udarac euru zadala je u petak vijest da će španjolska pokrajina Valencija zatražiti pomoć središnje vlade kako bi mogla otplatiti dugove.

Valencija, najzaduženija španjolska pokrajina nakon Katalonije, već je od vlade dobila nekoliko kredita kako bi otplatila dospjele dugove, a do kraja godine trebat će joj još 2,85 milijardi eura kako bi pokrila sve svoj financijske obveze.

Uz to, španjolska je vlada smanjila procjene rasta, prema kojima tamošnje gospodarstvo neće izaći iz recesije do iduće godine, što znači da će proračunski prihodi i dalje biti slabi.

Zbog toga su prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice skočili na 7,3 posto, najvišu razinu od uvođenja eura, pa je sve veća vjerojatnost da će četvrto po veličini gospodarstvo eurozone zatražiti cjelokupan paket međunarodne financijske pomoći.

Euru stoga nije pomoglo ni priopćenje ministara financija eurozone da je španjolskim bankama i službeno odobrena pomoć iz europskih kriznih fondova.

'Našim klijentima govorimo da je ova priča o euru kao usporeni film željezničke nesreće koji se upravo odvija pred nama, a čini se da nitko nema volje ili sposobnosti da donese teške, ali nužne odluke. Ulagači u osnovi ne vjeruju da će se Španjolska izvući iz krize samo vlastitim snagama', kazao je Martin Briggs, konzultatnt u tvrtki AFEX Markets.

Pod pritiskom dužničke krize, tečaj eura pao je prošloga tjedna i na rekordno niske razine prema australskom, kanadskom te novozelandskom dolaru.