Čak tri slaba potresa jučer su potresla jugoistočnu Sloveniju, što je ponovno u fokus stavilo pitanje otpornosti na potrese nuklearke Krško jer se nalazi na tom području. Naime Krško je građeno na seizmički najaktivnijem području među 106 europskih nuklearki. Pitanje otpornosti nuklearke Krško na potrese najviše brine Austrijance. Kod nas se to pitanje previše ne poteže iako je Krško tek nekoliko desetaka kilometara udaljeno od milijunskog Zagreba
U Sloveniji su u ponedjeljak tijekom dana zabilježena tri blaža potresa, od kojih je najjači bio magnitude 2,9 po Richteru. Državni seizmolozi javili su da je u 3 sata i 8 minuta zabilježen potres magnitude 2,5 s epicentrom 44 kilometra istočno od Ljubljane, blizu mjesta Trebnja, a osjetili su ga i stanovnici Mirne Peči, Mirne, Novog Mesta, Šentjanža i okolnih naselja.
Drugi umjereni potres magnitude 2,9 zabilježen je u 13.39 sati. Prema prvim podacima, epicentar je bio 90 kilometara jugoistočno od Ljubljane, u blizini Metlike. Potres su osjetili pojedini stanovnici pograničnog područja između Črnomlja i Krškog.
vezane vijesti
U 17.06 zabilježen je treći potres, ovaj put magnitude 2,3. Prema prvim podacima, epicentar je bio 65 kilometara jugoistočno od Ljubljane, u blizini Črnomlja. Za prošlogodišnjeg snažnog petrinjskog potresa nuklearka se sama automatski zaustavila, što je bio prvi takav događaj još od kraja 80-ih godina prošlog stoljeća.
To se nije dogodilo za nešto slabijeg zagrebačkog potresa u ožujku 2020., nakon kojeg je postrojenje preventivno pregledano. Podaci govore da je Krško građeno tako da izdrži udar od devet po Richteru dok je najjači zabilježen potres na području Slovenije bio u 16. stoljeću i njegova se jačina procjenjuje na 7,9 po Richteru.
No s tim se procjenama ne bi složili Austrijanci te se snažno zalažu za zatvaranje NE Krško, tj. da se obustavi postupak produljenja rada nuklearke za još 20 godina. U ožujku 2021., nakon petrinjskog potresa, u Austriji se pitanje produljenja rada Krškog pokušalo podignuti na političku razinu.
Organizacija Global 2000, koja želi zatvoriti sve nuklearke u Europi, pokrenula je peticiju pozivajući austrijsku saveznu vladu da inzistira na tome da Slovenija treba u potpunosti preispitati potresnu situaciju u Krškom i okolici.
'Slovenska nuklearna elektrana u Krškom trebala bi u potpunosti prestati s radom za dvije godine. Reaktor, izgrađen prije 40 godina u komunističkoj Jugoslaviji tehnologijom američke tvrtke Westinghouse, došao je do kraja svog života. Ipak, slovensko-hrvatska operativna tvrtka GEN Energija d.o.o. želi zadržati reaktor u pogonu još 22 godine - do 2043. Ovaj tjedan započela je studija utjecaja na okoliš, postupak koji se vodi pod međunarodnom kontrolom', pisali su u ožujku austrijski mediji naglašavajući činjenicu da je Krško izgrađeno na seizmički vrlo aktivnom području.
Najveće zamjerke planovima za produljenje operativnog razdoblja dolazile su iz susjedne Austrije - osobito iz regije Koruške. Austrija je nakon referenduma 1979. zaustavila otvaranje svoje jedine nuklearne elektrane u Zwentendorfu. Sada je rizik od potresa koji je pogodio slovensku nuklearku izazvao veću zabrinutost znanstvenika.
Na konferenciji za novinare održanoj u Beču 10. ožujka moglo se čuti i da je Krško projektirano za vodoravno ubrzanje tla od 0,3 g (nešto manje od trećine ubrzanja uslijed gravitacije), a da je za vrijeme zagrebačkog potresa ubrzanje tla iznosilo 0,4 g, kazao je tada Roman Lahodynsky, geolog s Instituta za istraživanje rizika Sveučilišta u Beču. Glasnogovornik nuklearne mreže Global 2000 Reinhard Uhrig zatražio je da se tijekom procjene utjecaja na okoliš prijetnju potresa mora ispitati i ponovno procijeniti - ne samo evaluacijom na papiru, već i novim geološkim istraživanjima.
