Od 23.610 zahtjeva za pristup informacijama, tijela javne vlasti su gotovo 93 posto riješila u roku, a u 71 posto slučajeva bio je odobren pristup informacijama. Dakle, sedam posto neriješenih zahtjeva (šutnja uprave) i preostali dio riješenih zahtjeva kojima nije omogućen pristup informacijama (29 posto), mogući je predmet žalbenog postupka Povjerenika, stoji u izvješću.

Ističe se i da tijela javna vlasti generalno najčešće donose rješenja o odbijanu ili djelomičnom odbijanju zbog zaštite osobnih podataka te ''ostalih slučajeva utvrđenih zakonom''.

"Međutim, utjecaj 1527 zahtjeva za Općinu Seget i 500 rješenja na smanjenje postotka odobrenih zahtjeva, promijenio je i generalnu sliku razloga za odbijanje pristupa te je prvi izbora razloga za odbijanje zahtjeva u 2022. zlouporaba prava i to u gotovo 50 posto odbijajućih rješenja", kaže.

S druge strane, tijekom 2022. zaprimljene su ukupno 1554 žalbe što je najviše žalbi od 2013. kada je institucija osnovana, a u odnosu na lani – došlo je do povećanja zaprimljenih žalbi za 62 posto.

Posebno se ističe da se čak 47 posto žalbi odnosi na žalbe dva žalitelja – žalbe na rješenja Općine Seget i Turističke zajednice Seget.

''Podnositelji su bili općinski vijećnici koji kroz svoj vijećnički status nisu mogli realizirati  ono što im je garantirano aktima općine. Znači, riječ je o narušenim odnosima između dijela Vijeća i načelnika'', kazao je Pičuljan dodavši kako je ukupno bilo riječ o čak 726 žalbi.

S druge strane, 640 ili 41,48 posto od ukupno svih zaprimljenih žalbi odnosi se na šutnju uprave, a 840 ili 57,66 posto žalbi izjavljeno je na rješenje odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za pristup informacijama ili ponovnu uporabu informacija.

Zabrinjava vodeća pozicija u šutnji uprave jedinica lokalne samouprave

Kao zabrinjavajuće ističe se stalna vodeća pozicija u šutnji uprave jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave jer su to tijela u čiji djelokrug spada realizacija brojnih životnih potreba i interesa građana, no još više zabrinjava kod tijela državne uprave koja su na visokom trećem mjestu.

Najviše rješenja o poništenju Povjerenik je donosio odluke koje su donijela trgovačka društva u vlasništvu RH i to u čak 75 slučajeva, a slijede agencije, zavodi, fondovi i centri te tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i njihova trgovačka društva.

Tijela javne vlasti na koje je pristiglo najviše žalbi zbog šutnje uprave su Općina Seget (142), Turistička zajednica Općine Seget (112), Grad Zagreb (19), Ministarstvo poljoprivrede (12) i Ministarstvo zdravstva (11).

S druge strane, na popisu tijela javne vlasti s najvećim brojem poništenih ili djelomično poništenih rješenja su: Turistička zajednica Općine Seget (17), Hrvatski judo savez (15), Općina Seget (11), a slijede Općina Ivankovo, Državni inspektorat, Hrvatska pošta, HEP, Općina Vir, HAVC i, naposljetku – Grad Zagreb s pet poništenih rješenja

Ističe se i da je lanjskim promjenama zakona Povjerenik dobio i mogućnost izricanja novčane kazne čelniku javne vlasti koji ne postupa po njegovu rješenju, no taj je instrument korišten samo protiv načelnika Općine Kukljica koji je, prije novčanog kažnjavanja, ipak postupio po rješenju.

Zaključno, povjerenik Pičuljan istaknuo je i potrebu proaktivne objave informacija kao ključnog načina informiranja javnosti navodeći kako se time osigurava transparentnost i otvorenost tijela javne vlasti. No, iako se puno toga objavljuje, to je još uvijek nedovoljno korišten način informiranja javnosti.

''I dalje je najniža razina proaktivne objave vezana uz informacije za koje očekivano postoji najveći interes građana – popis korisnika donacija, sponzorstava i drugih davanja iz javnih sredstava kao i ishodi natječaja i javni poziva, odnosno dodjeljivanje javnog novca'', zaključuje se u izvješću.