Podsjetimo, u ožujku je u javnu raspravu upućen prvi prijedlog kalendara za novu školsku godinu 2024./2025., u kojemu stajalo da se početak nastave planira za 2. rujna, a njen završetak 18. lipnja iduće godine. U travnju je završila javna rasprava, a u svibnju je odluka objavljena u Narodnim novinama. Prošao je lipanj i pola srpnja da bi se zaključilo kako je prerano da škola počne prvog ponedjeljka u rujnu.

Odlučeno je da će početak nastave biti pomaknut za tjedan dana zbog visokih temperatura i turističke sezone. Naknadno se od resornog ministra Radovana Fuchsa saznalo da će zbog pomicanja početka školske godine biti ukinut zimski odmor od konca veljače do početka ožujka.

Izmijenjena odluka prije tri dana puštena je u e-Savjetovanje i njemu će biti sve do 19. srpnja. U nepuna tri dana skupila je, do pisanja ovog teksta, 84 komentara, što je više nego dvadesetak drugih kumulativno na naredne četiri stranice e-Savjetovanja.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, školska godina mora imati najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 160 za maturante, ali školski kalendar, vrijeme praznika, kao i početak i kraj školske godine, već su godinama kamen spoticanja u školama i među roditeljima.

I dok kasniji početak školske godine svi podržavaju i podsjećaju da su se za njega zalagali još proljetos, ali da se mišljenje struke uopće nije uvažilo, istovremeno su protiv ukidanja zimskih praznika.

Umjesto 20, učenici će imati 14 dana praznika

Tatjana Bandera Mrakovčić, nastavnica, tako je napisala da podržava početak nastave 9. rujna, ali da je zanimljivo to što prijedlozi s prethodnog savjetovanja nisu usvojeni pa se stječe dojam da savjetovanje služi samo tome da se ispuni forma.

'Nisam suglasna s ukidanjem praznika u veljači jer su roditelji isplanirali odmore pa će biti izostanaka, uz odobrenje ili uz ispričnice, a nastavni proces neće se u potpunosti realizirati. I uz kasniji početak nastave imat ćemo 175 nastavnih radnih dana. Možda bi se mogla pronaći eventualno dva dana ukidanjem jednog dana jesenskih praznika i ukidanjem prvog dana proljetnih praznika', navela je Bandera Mrakovčić.

Jasna Soldo, pedagoginja, podsjetila je da je proljetos, kada se donosila odluka o kalendaru, iznesen niz argumentiranih primjedbi koji se odnosio na početak i završetak nastavne godine te na raspored učeničkih praznika, ali da je unatoč tome ostao onakav kakav je bio predložen - bez ikakvih preinaka.

'Pri kreiranju kalendara nastavne godine najmanje se vodi računa o psihofizičkim osobinama učenika i strukturi nastavnog procesa! Mišljenja sam da bi izradi kalendara nastavne godine trebalo pristupiti ozbiljno, promišljeno i analitično te imati razrađene jasne kriterije za početak i završetak nastavne godine i raspored učeničkih praznika', navela je Soldo i dodala da se slaže s kasnijim početkom školske godine, ali ne i s ukidanjem dijela zimskih praznika jer je 'potpuno neprimjereno i neodgovorno uskraćivati učenicima dane odmora tijekom nastavne godine'.

Dodala je da takav kalendar školske godine omogućava ostvarenje 175 nastavnih dana, što je dovoljno za ispunjenje zakonskih uvjeta.

'Izmjenom odluke na način koji je predložen učenici će u odnosu na ovu školsku godinu biti znatno zakinuti za broj dana praznika (računamo li samo radne dane, a ne dane državnih blagdana, subota i nedjelja, koji su ionako neradni). U školskoj godini 2023./24. imali su 20 dana učeničkih praznika tijekom nastavne godine, a u školskoj godini 2024./25. imat će samo 14 dana učeničkih praznika', istaknula je Soldo.

Toplije je u lipnju nego u rujnu

Marin Perinić iz Zadra naveo je da se ne slaže s predloženim izmjenama, za koje smatra da su 'napravljene populistički te bez konzultacija sa stručnjacima iz obrazovnog i meteorološkog sektora'.

'Prema podacima DHMZ-a za Zadar u razdoblju od 1961. do 2022., prosječna temperatura za lipanj iznosi 21,9°C (maksimalno 35,1°C) dok je za rujan prosječna temperatura 20,2°C (maksimalno 34,1°C). Na istoj stranici zanimljiv je i podatak o količini oborina, a u rujnu je znatno veća količina oborina, što često dovodi do rashlađenja', podsjetio je Perinić.

Dodao je da je jasno da je u interesu učenika i djelatnika skratiti nastavu u lipnju, jer tada počinju prvi 'toplinski udari'. Također, dodao je da je subjektivni osjećaj zamora od škole izraženiji u lipnju, na kraju nastavne godine, nego na njenom početku.

Nastavnica Daliborka Kokić smatra da nije potrebno mijenjati kalendar i da u slučaju kasnijeg početka ima dovoljno nastavnih dana te se zbog toga ne bi trebao žrtvovati drugi dio zimskih praznika.

'Tri mjeseca bez pauze nije prihvatljivo ni djeci ni profesorima jer su upravo zato krenule promjene s drugim dijelom zimskih praznika. Je li se potrebno vraćati na staro umjesto da idemo naprijed? To su populistički potezi i jednostavno rješenje bez mnogo razmišljanja. Školsko pucanje po šavovima izgleda nikoga ne zanima. Cilj je rasterećenje, a ne opterećenje od tri mjeseca bez odmora za učenike', navela je Kokić.

Daliborka Greblički Miculinić mišljenja je da se pri kreiranju kalendara nastavne godine najmanje vodi računa o psihofizičkim osobinama učenika i strukturi nastavnog procesa.

'Izradi kalendara nastavne godine trebalo bi pristupiti ozbiljno, promišljeno i analitično te imati razrađene jasne kriterije za početak i završetak nastavne godine i raspored učeničkih praznika', navela je Greblički Miculinić i podsjetila da kada je odluka kalendaru bila proljetos u savjetovanju - primjedbe nisu uvažene.

Luka Nekić istaknuo je da je izbacivanje drugog dijela zimskih praznika u veljači loše jer su veljača i ožujak vrijeme u kojem je najviše školskih natjecanja i učenici su pod većim stresom, kao i nastavnici.

'Nastavnih dana ima dovoljno i za kasniji početak nastavne godine i za zimske praznike u veljači. Nekad su zimski praznici bili tri tjedna te se time djeca zakidaju za predah', napisao je Nekić.

Ugradite klime u škole

Nastavnica Maja Aladrović smatra da sredina srpnja nije vrijeme u kojem se donose odluke o rasporedu praznika i broju radnih dana za narednu školsku godinu jer je na vratima za manje od dva mjeseca.

'Prije svega zato što su okvir školske godine i važni datumi nešto što mora biti jasno na vrijeme kako bi se planu i programu pristupilo profesionalno te kako bi svi dionici procesa školskog obrazovanja, i učenici i nastavnici i roditelji, bili na vrijeme obaviješteni', napisala je Aladrović.

Dodala je i da su se zimski praznici u dva dijela pokazali kao izvrstan predah djeci, unatoč prekidu od tjedan dana, jer je period od siječnja do travnja, kao što je slučaj naredne godine, zaista predugačko razdoblje da ostanu bez pauze.

Uz sve navedeno, dio komentara upozorava na to da dio škola uopće nije klimatiziran te da će to, s obzirom na klimatske promjene u budućnosti, predstavljati sve veći problem.

Na potezu je Ministarstvo, ali ako je suditi prema proljetnom savjetovanju, i ovo će poslužiti samo kao puko zadovoljavanje forme.