Hrvatski predsjednik Ivo Josipović odlazi u nedjelju u dvodnevni službeni posjet Latviji gdje će razgovarati sa svojim kolegom, latvijskim šefom države Andrisom Berzinšom, a glavni povod posjeta je, prema najavama, lobiranje za ratifikaciju Ugovora o pristupanju Hrvatske s EU te otvaranje novih stranica suradnje.
U ponedjeljak će se nakon razgovora dvojice predsjednika i bilateralnih razgovora službenih izaslanstava, hrvatski predsjednik na radnom ručku sastati i s premijerom Valdisom Dombrovskisom koji predvodi vladu desnog centra, a posjetit će i Muzej okupacije.
Josipovićev domaćin, 66-godišnji Berzinš, bivši je bankar koji se okrenuo politici u Uniji zelenih i poljoprivrednika. Parlament ga je izabrao za predsjednika u lipnju prošle godine, pobjedivši predsjednika na odlasku Valdisa Zatlersa nakon osvojena 53 od 100 zastupničkih glasova.
Pedesetšestogodišnji Zatlers bio je favorit sve dok nije optužio zastupnike za blagonaklonost prema korupciji i oligarsima te sazvao referendum o raspuštanju parlamenta. Sukob je gurnuo zemlju u političko previranje, u trenutku kada se Latvija oporavljala od teške gospodarske krize.
Hrvatski predsjednik će u utorak na Sveučilištu Latvija održati predavanje na temu: "Hrvatska u Europskoj uniji, Europa i regija - dvije strane iste medalje" te u predstavništvu Europske komisije u Rigi nazočiti otvaranju izložbe "Predivna Hrvatska" autora Marka Vrdoljaka. Na kraju posjeta, predsjednika Josipovića ugostit će predsjednica latvijskog parlamenta - Saeime - Solvita Aboltina.
Ovo je prvi službeni posjet predsjednika Josipovića Latviji. Ostale dvije baltičke zemlje, Litvu i Estoniju, posjetio je u proljeće 2011. godine.
Latvija je u kolovozu 1991. proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza, s Rigom kao glavnim gradom, a mjesec dana kasnije postala je članica Ujedinjenih naroda. NATO-u je pristupila u ožujku 2004., a članicom Europske unije (EU) postala je 1. svibnja iste godine. Ta mala baltička zemlja je početkom 2009. bila suočena s bankrotom i žestokim prosvjedima nezadovoljnih građana, nakon što je godinu dana ranije bila jedna od najbrže rastućih ekonomija u Europi. Međunarodni monetarni fond (IMF) i EU pomogli su sa značajnim paketom pomoći, a vlada izabrana u listopadu 2010. pod vodstvom Dombrovskisa uvela je stroge mjere štednje.