Alok Sharma, predsjednik klimatske konferencije, rekao je da očekuje da će COP26 završiti u subotu poslijepodne dogovorom između gotovo 200 prisutnih zemalja - od velesila na ugljen i plin do proizvođača nafte te pacifičkih otoka koje bi mogao progutati porast razine mora.

Najnoviji nacrt sporazuma objavljen je u subotu. Kao i ranije verzije pokušao je uravnotežiti zahtjeve klimatski osjetljivih nacija, velikih industrijskih sila i onih čija je potrošnja ili izvoz fosilnih goriva od vitalnog značaja za njihov gospodarski razvoj.

Kina, najveći emiter stakleničkih plinova, i Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, bile su među skupinom zemalja koje su htjele spriječiti konačni dogovor, uključujući stavku o protivljenju subvencijama na fosilna goriva koja su glavni uzrok globalnog zatopljenja, otkrila su dva izvora za Reuters u petak.

Međutim, u novom nacrtu UN-a i dalje su fosilna goriva, što dosad nijedna klimatska konferencija nije uspjela učiniti.

Svrha sastanka je očuvati cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijeva stupnja.

Znanstvenici upozoravaju da bi prekoračenje tog praga izazvalo ekstreman porast razine mora i katastrofalne vremenske esktreme, uključujući suše, monstruozne oluje i šumske požare daleko gore od onih koji se već događaju.

Američki izaslanik za klimu John Kerry pomogao je oživjeti nadu u uspješnost klimatske konferencije kad su on i kineski pregovarač Xie Zhenhua u četvrtak objavili da će zemlje pojačati napore za očuvanje šuma, potrebnih za apsorpciju i zadržavanje ugljičnog dioksida iz atmosfere te za smanjenje emisija metana. 

Bijela kuća je u petak objavila da će američki predsjednik Joe Biden, koji je uspio progurati 555 milijardi dolara za klimatske mjere kroz Kongres u programu oporavka od pandemije, u ponedjeljak održati virtualni sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Novac ostaje najvažnije pitanje za postizanje dogovora. Zemlje u razvoju zalažu se za stroža pravila kako bi osigurale da bogate nacije, čije su emisije u najvećoj mjeri odgovorne za zagrijavanje planeta, ponude više financijskih sredstava kako bi im se pomoglo da se prilagode posljedicama borbe protiv klimatskih promjena. 

Bogate zemlje nisu uspjele ostvariti cilj da do 2020. godine osiguraju 100 milijardi dolara godišnje za takozvano "klimatsko financiranje", čime su potkopale povjerenje i učinile neke zemlje u razvoju manje spremnima da obuzdaju svoje štetne emisije.