'U našoj županiji zatvorene su trgovine odjećom i obućom, zabranjeni su javni događaji i okupljanja, ograničili smo radno vrijeme trgovina do 19 sati, a dolazak u domove za starije moguć je uz PCR ili antigenske testove', rekao je Šćulac za HRT.

Riječka bolnica dnevno ima, dodao je, od 180 do 200 oboljelih. Opatijska talasoterapija navedena je kao sekundarni centar u kojem borave 22 osobe. Objasnio je da ondje smještaju osobe koje su pri kraju liječenja.

'Gledajući statistiku, preteže britanski soj. Radna populacija čini 55-65 posto zaraženih osoba', kazao je.

Tešović je rekao da u ovom trenutku imaju više hospitalizirane djece no što su imali od početka pandemije.

'Broj bolesnika je nešto veći. Prvi put imamo bolesnike koji su tijekom primarnog morbiditeta razvili tešku upalu pluća i koji su zahtijevali ventilacijsku potporu', dodao je.

Rekao je da oko 40 posto djece uopće ne razvije kliničke simptome, pa ne možemo znati koliko točno osoba ima zaraženih u pedijatrijskoj populaciji.

'Teško je reći koliko zapravo imamo zaražene djece, a prema broju hospitaliziranih zaključujemo da ih je nešto više nego ranije, što ne čudi s obzirom na to da je soj koji trenutno dominira u Hrvatskoj zarazniji', dodao je.

Bubaš misli da nema potrebe čekati da završi druga faza cijepljenja koja završava za 10-ak dana te da se može krenuti s trećom, a koja obuhvaća radno aktivnu populaciju, u kojoj raste broj oboljelih. Objasnila je da će krenuti s cijepljenjem turističkih djelatnika, a prioriteti će biti dogovoreni. Rekla je da dolaze sve vrste cjepiva.

Osvrnula se na cijepljenje prosvjetnih radnika i to kada bi mogli doći na red. Vjeruje da stiže dovoljno doza i da ne treba čekati da se cijepi jedna populacija kako bi se krenulo na drugu, treba paralelno organizirati cijepljenje u bitnim županijama i djelatnostima.

'Nema potrebe raditi prioritizaciju, cjepiva treba trošiti', dodala je.

Šćulac je govorio o interesu građana za cijepljenje i naglasio da je samo 15 osoba odbilo cijepljenje AstraZenecom, što znači da su građani zainteresirani. Prilikom zadnjeg cijepljenja, dodao je, pristupilo je 99 posto građana.

Što se tiče cijepljenja djece u dobi 12-15 godina, Tešović je rekao da je to identično cjepivo, samo što nisu bile provedene studije na mlađima od 16 ili 18 godina, a sada je to učinjeno. Prema rezultatima istraživanja, dodao je, nema razloga da se ne bi mogli cijepiti mlađi od 16 ili 18 godina. Smatra da bi cijepljenje školske djece i adolescenata imalo utjecaja na dinamiku pandemije u populaciji.

Bubaš je komentirala okupljanja mladih i zabave u subotu na više mjesta u Zagrebu. Rekla je da mladi trebaju okupljanja, ali nisu samo takva okupljanja razlog širenja zaraze, ima ih posvuda, ne samo u Zagrebu.

'Kada se ne pridržavamo nijedne mjere, naravno da se širi zaraza. Te su mikrolokacije rasadnici virusa koji nosimo na radno mjesto i širimo zarazu', rekla je.

Većina županija danas ima online nastavu. Bubaš kaže da su u učionicama propisane mjere kojih se djeca pridržavaju, ali kada izađu iz škole i na putu kući ne pridržavaju ih se i to je način na koji cirkulira virus.

'Ako se ovo ljeto krene s cijepljenjem mladih od 12 do 15 godina, sljedeću školsku godinu djeca će biti u školskim klupama, a to je ono što im treba', rekla je.

Šćulac je rekao da imaju teške i stroge mjere te razumije građane, ali zbog velikog broja zaraženih jedino im preostaje usporiti njihovo kretanje.

'Prioritete treba odabrati, oni nisu lagani (...) Nema pravedne odluke koja može usporiti bolest', naglasio je.

Tešović je govorio i o postcovid teškoćama kod djece, a kod njih je to, rekao je, manje izraženo nego kod starijih.