U pisanoj izjavi koju je nakon maratonskog sastanka objavio predsjednik euroskupine   kaže se da je 'euroskupina prekinula sastanak kako bi omogućila daljnji tehnički rad na nekim elementima paketa pomoći', te da će se 'ponovno okupiti u ponedjeljak, 26. studenoga'.

Euroskupina je pohvalila Grčku, koja je ispunila svoj dio obveza.

Nakon što je Grčka obavila svoj dio posla, ministri eurozone trebaju postići dogovor oko isplate sljedećeg obroka od 31,5 milijarde u okviru već odobrenog paketa pomoći. Također je otvoreno pitanje gdje naći dodatnih 32,6 milijarde eura, potrebnih u slučaju da se Grčkoj odobri produljenje za dvije godine roka do kojeg bi trebala javni dug svesti ispod 120 posto svoga BDP-a, te produljenje s 2014. na 2016. do kada bi proračunski deficit trebala svesti ispod tri posto BDP-a.

Međunarodni financijeri nisu suglasni oko toga pitanja. Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde inzistira da se ostane pri ranije dogovorenom roku, da Grčka spusti javni dug ispod 120 posto BDP-a do 2020. dok se Juncker zauzima da se to produlji do 2022.

Produljenje roka za dvije godine otvara rupu od 32,6 milijardi eura, koju će trebati popuniti. Razmišlja se o nekoliko prijedloga, jedan je da se do toga novca dođe smanjivanjem kamata na već odobrene kredite Grčkoj, druga je da se Ateni odobri da otkupi dio svoga duga po povoljnoj cijeni.

Neki se zauzimaju i da države članice otpišu dio svojih potraživanja prema Grčkoj, što su privatni vjerovnici već učinili u iznosu od 107 milijardi eura.

Treba također donijeti odluku hoće li iznos od 31,2 milijarde, koji je zamrznut još od lipnja, biti isplaćen odjednom ili u više obroka ili će se isplatiti odjednom iznos od 44 milijardi, koliko bi Grčka do kraja godine ukupno trebala dobiti.

U zamjenu za pomoć, grčka je vlada donijela program drastične štednje, unatoč velikom otporu osiromašenog stanovništva.