'Ali pogrešno je reći da je Schengen suspendiran - privremeno je uvedena tek jedna mjera kontrole dokumenata, dok cijeli golemi spektar mjera i dalje ostaje na snazi. Usudio bih se reći da Schengen ne samo da nije propao, kako neki tvrde, nego da je taj najveći svjetski policijski sustav u punoj snazi, zapravo je nikad jači', tvrdi za tportal Filip Dragović iz Instituta za sigurnosne politike u Zagrebu.

Uoči slovenskog uvođenja granične kontrole tamošnji premijer Robert Golob otvoreno je zatražio raspoređivanje pripadnika Frontexa na granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je odbijeno. Prethodno su iz Ljubljane, ali i Rima, još ovog proljeća upozoravati da bi se zbog povećanog broja ilegalnih prelazaka granice mogla ponovo uvesti sustavna kontrola granice. Iz Slovenije su dodatno najavljivali da će, ako Italija uvede kontrolu na granici sa Slovenijom, i Slovenija učiniti to na granici s Hrvatskom, da ne bi postala postane 'džep'.

Sada se to i ostvarilo. Formalno, ne zbog ilegalnih migranata nego opasnosti od terorizma, makar se jasno aludira na povezanost tih dvaju problema.

'Hrvatska kao članica EU i članica schengenskog prostora ima dovoljno svojih kapaciteta, 6500 policajaca čuva granicu i vanjsku granicu Europske unije, koja je sada i vanjska granica schengenskog prostora', odgovorio je premijer Andrej Plenković na slovenski prijedlog, sugestiju ili zahtjev za angažiranjem Frontexa.

Drugim riječima, pomoć nam ne treba, a njeno primanje na ovaj ili onaj način aludiralo bi da smo nesposobni štititi vanjsku granicu Europske unije. Takav aranžman primjereniji je, tvrdi se, državama u susjedstvu koje nemaju velike policijske kapacitete i koje se nalaze na tzv. zapadnobalkanskoj ruti kojom se migranti kreću prema zapadu.

Upravo ovog tjedna objavljeno je da će Bosna i Hercegovina potpisati sporazum s Frontexom.

Što je Frontex i čemu služi?

Radi se o agenciji osnovanoj 2004. godine koja je desetak godina kasnije, s prvom velikom migrantskom krizom, naglo dobila na značaju, brojnosti i financijama: danas na raspolaganju ima oko 1500 službenika koje je u roku od pet dana moguće razmjestiti za rješavanje hitnih slučajeva na granicama Europe, te proračun od 1,6 milijardi eura. Ne radi se samo o graničnim policajcima: Frontex ima vodeću ulogu u deportacijama, suradnji s trećim zemljama te kontaktima s vojnom i sigurnosnom industrijom.

Hrvatska kao članica Schengenske zone ravnopravno upravlja njegovim aktivnostima, a premda nema raspoređene snage na terenu, Frontex je kod nas zapravo prisutan u obliku šest njihovih 'savjetnika'. Troje je zaduženo za savjetovanje, dvoje za suradnju s trećim zemljama i jedan za 'pružanje podrške sustavima vraćanja'. Kada je aranžman sklapan, objašnjeno je da će Frontex biti 'jedna od glavnih poluga za sve članice EU-a kada je u pitanju povratak onih koji ne udovoljavaju kriterijima za međunarodnu zaštitu u zemlje iz kojih su došli, odnosno sigurne treće zemlje'.

Opće je mjesto da ta njegova uloga uglavnom nije ostvarena.

'Hrvatska je i formalno i stvarno dio Frontexa, uostalom kod nas već rade službenici iz drugih država koji rade na specijaliziranim poslovima vezanim za migracije. Prihvaćanje Frontexa bilo bi apsurdno jer bismo time prihvatili sami sebe', tvrdi Filip Dragović.

'Pomoć te agencije potrebna je prije svega Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji jer one nemaju dovoljno kadrovskih kapaciteta za kvalitetan nadzor granice, niti dovoljno tehničke opreme jer nemaju pristup europskim fondovima. Hrvatska je kroz Schengen facility fond već povukla 120 milijuna eura za opremanje granične policije, u posljednjih pet godina uloženo je preko 200 milijuna eura', napominje Dragović.

Po njemu, ključno pitanje zapravo nije nadzor granica, za što je Hrvatska itekako kapacitirana, nego nekontrolirani priljev migranata i nepostojanje konkretne zajedničke europske politike, zbog koje su se na kontinent slili milijuni ljudi bez osobnih dokumenata.

Frontex je i te kako prisutan u Hrvatskoj

'Teza da Hrvatska odbija raspoređivanje pripadnika Frontexa kako bi prikrila navodno nezakonito postupanje s migrantima notorna je besmislica: mi smo jedina država koja je pristala na mehanizam kontrole nadzora nad granicama i on dobro funkcionira. Upravo Frontex, koji je od prve migrantske krize dobio znatno veće ovlasti, na dnevnoj razini surađuje sa svim europskim policijama, s njima razmjenjuje podatke u realnom vremenu i u svakom trenutku vrlo dobro je upoznat i sa svime što se događa na hrvatskim granicama. Hrvatska na terenu ima sasvim dovoljne kapacitete za njihovu zaštitu i raspoređivanje nekoliko desetaka pripadnika Frontexa ionako ne bi predstavljalo ništa više od simbolike', kaže Dragović.

Po njegovom mišljenju, ova moćna europska agencija najviše bi koristila kada bi se snažnije angažirala na jednoj od svojih glavnih zadaća, udaljavanju migranata koji nisu ostvarili pravo na boravak na teritoriju Europske unije - no u tome je dramatično podbacila.

Ljudskopravaška perspektiva

Iz ljudskopravaške perspektive situacija je ponešto drugačija: udruge civilnog društva nedavno su upozorile da je međunarodna organizacija Human Rights Watch zatražila da se razmotri mogućnost obustave daljnjeg rada Frontexa u Hrvatskoj.

Kako su nedavno objavile Novosti, u opširnom izvještaju objavljenom početkom svibnja 2023. - sastavljenom od iskaza više od stotinu izbjeglica i drugih migranata, među kojima i djece bez pratnje, a koje je hrvatska policija u prethodnom razdoblju nasilno protjerala prema Bosni i Hercegovini, i to bez procjene njihovih zahtjeva za azilom - iz Human Rights Watcha su pozvali na aktivaciju članka 46. Uredbe o Frontexu. Njime je, naime, propisano da bi čelni čovjek Agencije za graničnu i obalnu stražu trebao obustaviti, odnosno ne pokretati nove operacije u zemljama u kojima su zabilježena teška i konstantna kršenja temeljnih prava, uključujući i ono na pristup međunarodnoj zaštiti. Zbog tih je razloga Frontex već suspendirao svoje aktivnosti u Mađarskoj 2021. godine, a u toku je isti postupak za Grčku.

Aktivisti su još ranije upozoravali da je i sam Frontex često bio involviran involviran u opetovana i ozbiljna kršenja ljudskih prava diljem EU-granica.

'Prema informacijama dostupnim u javnosti, službenici Frontexa proteklih su godina bili prisutni u postajama granične policije u svojstvu podrške pri upravljanju granicama, uglavnom u kontroli dokumenata, ukradenom materijalu, identifikaciji droga/eksploziva, nerijetko u pratnji pasa. Helikopter i dronovi također su korišteni po potrebi, pri čemu su službenici Frontexa bili u pratnji državnih policijskih službenika. Ljetos su hrvatske vlasti s Frontexom potpisale i sporazum o suradnji u području vraćanja. Među osobama koje djeluju u sklopu Frontexa su i policijski službenici Republike Hrvatske, tako da je Frontex gotovo sigurno već i u tom obliku angažiran na hrvatskim granicama', kažu za tportal Sara Kekuš i Luka Kos uz Centra za mirovne studije (CMS).

'Suradnja Frontexa s Hrvatskom je problematična u kontekstu postojanja višestrukih dokaza o nezakonitom postupanju Hrvatske prema izbjeglicama i drugim migrantima. Hrvatska kontinuirano provodi praksu nezakonitog protjerivanja koje je učestalo povezano s nasiljem policijskih službenika prema izbjeglicama i migrantima. Samo u srpnju ove godine 673 osobe prijavile su pushback iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, a više od polovine njih i fizičko zlostavljanje ili napad koji su proživjeli uslijed provedenog pushbacka. Od navedenih osoba, 43 su djeca. Posljednjih mjeseci, pushbackovi su opet u porastu, a posljednjih tjedana vidljiv je i ponovni porast nasilja', tvrde u CMS-u.

'S obzirom na navedeno, Frontex bi prema Uredbi o Frontexu (čl. 46.) trebao suspendirati postojeće i ne pokretati nove operacije u Hrvatskoj. Frontex bi također trebao u svojim aktivnostima u potpunosti poštivati temeljna ljudska prava, međutim, na temelju medijskih članaka vidimo da je upravo Frontex involviran u opetovana i ozbiljna kršenja ljudskih prava diljem EU granica. Umjesto fokusiranja na promjene vlastitih praksi prema punom poštivanju ljudskih prava, Europska Unija svoje aktivnosti žele proširiti i na područje Bosne i Hercegovine koju se pak sada želi prisiliti na sklapanje sporazuma koji bi joj omogućio raspoređivanje službenika Frontexa u Bosni i Hercegovini, iako je i dalje nejasno koju bi ulogu, opsege poslova i odgovornosti imali ti službenici te bi li to značilo da će policijski službenici Hrvatske u sklopu Frontexa djelovati i na području Bosne i Hercegovine', zaključuju u Centru za mirovne studije u pisanoj izjavi za tportal.