Argumenti nove gradske vlasti za uvođenje moratorija su astronomski porast troškova za financiranje te mjere, kao i činjenica da ta mjera nije rezultirala povećanjem broja rođene djece u Zagrebu u posljednjih nekoliko godina, piše Jutarnji list.

'Ovu novčanu pomoć koristi 5586 roditelja odgojitelja koji skrbe za više od 21 tisuću djece. Godišnji rashodi za provođenje navedene mjere porasli su sa 21,176 milijuna kuna u 2016. na 440,77 milijuna kuna u 2020. godini. U prvoj polovici 2021. utrošen je iznos od 246,67 milijuna kuna.

Istovremeno, iako mjera s vremenom obuhvaća sve veći broj korisnika i stvara značajne obveze za gradski proračun, ne postoje pokazatelji o njenom pozitivnom demografskom učinku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj živorođene djece u Gradu Zagrebu već niz godina je stabilan (2016. godine 8.120 živorođene djece, 2017. godine 8.076, 2018. godine 8.235 i 2019. godine 8.062 živorođene djece).

Zbog svega navedenog, predlaže se privremeno obustavljanje mogućnost podnošenja zahtjeva za ostvarivanje novčane pomoći za roditelja odgojitelja nakon čega bi se izradila cjelovita evaluacija kako bi se moglo sagledati sve dosadašnje učinke primjene ove mjere', stoji u obrazloženju odluke gradonačelnika Tomaševića.

Prijedlog je podržala koalicija predvođena Možemo! kao i njihovi partneri iz SDP-a dok su joj se protivili zastupnici Mosta, Domovinskog pokreta i HDZ-a.

Most je predložio da se odluka o moratoriju prolongira do ožujka 2022., a Klub zastupnika HDZ-a i HSLS-a odgodu do lipnja iduće godine kako bi, kažu, mjeru mogle koristiti sve majke koje su začele treće dijete s planom da ju koriste.

Amandmane Mosta i kluba HDZ-a i HSLS-a odbacila je skupštinska većina, a potom je s 25 naspram 13 glasova zastupnika usvojen prijedlog gradonačelnika Tomislava Tomaševića o stopiranju mjere roditelj-odgojitelj.