Jedna od značajki modernog doba i globalizacije je smanjivanje broja vjernika. Trend je prisutan u cijelome svijetu, te u tom smislu ni Latinska Amerika ne predstavlja izuzetak. Mali je postotak stanovništva posve okrenuo leđa vjeri, dok ih je većina prešla na protestantizam. Ipak, i danas se više od 70 posto stanovnika Latinske Amerike smatra katolicima, rekla je za tportal Lidija Kos-Stanišić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu
Ipak, komparativno gledajući, puno manje latinoameričkih vjernika je okrenulo leđa Katoličkoj crkvi nego što su to učinili u SAD-u i Europi.
Lidija Kos-Stanišić, s katedre Regionalna politika Latinske Amerike na Fakultetu političkih znanosti, navodi statističke podatke koji pokazuju da je, s izuzetkom Kube na kojoj je vladao komunizam, katolicizam i danas najznačajnija vjera u Latinskoj Americi - od 52 posto u Urugvaju do 95 posto u Boliviji, Kolumbiji i Paragvaju.
'Dok Katolička crkva preferira siromašne, protestantske crkve koje više preferiraju bogate, postaju inicijatorom ekonomskog razvoja. Bogatstvo se smatra Božjim blagoslovom, čime siromašni, ali i bogati teže poboljšavanju svog statusa kroz akumulaciju kapitala i njegovim investiranjem. Zbog želje za napredovanjem i promjenama ljudi se odriču svega što ima veze s tradicionalnim i konzervativnim pogledom na svijet, time i katolicizma', rekla je Kos-Stanišić za tportal.
Ovaj trend je započeo preobraćenjem na Pentekostalnu evanđeosku crkvu koja danas prema konzervativnim statistikama obuhvaća između 10 i 15 posto stanovništva Latinske Amerike. Čak 22 posto protestanata ima u Argentini, Brazilu, Čileu, Kolumbiji, Ekvadoru, Haitiju, Paragvaju, Venezueli, dok je u Gvatemali trećina stanovništva protestantske vjeroispovijesti.
'Katolička crkva doživljava protestantizam kao opasnu prijetnju budući da je sve donedavno oblikovala latinoameričke društvene i političke strukture, bila je mozak i kralježnica latinoameričkog društva i kontrolirala gotovo sve aspekte života', zaključuje Kos-Stanišić.
