'To čine ljudi koji misle da mir nije najveća vrijednost, nego da je najveća vrijednost održanje ratnog stanja, oni koji u ćiriličnom pismu prepoznaju ono što ono nije, oni koji ne znaju da je ćirilično pismo i hrvatsko pismo, pismo za komunikaciju, a ne za ratovanje, za priznavanje a ne za uništavanje', poručio je Pupovac.

Uvjeren je, međutim, kako će Hrvatska izdržati iskušenja kroz koja danas prolazi, kao i pokušaje da se ospore najveće vrijednosti koje su u Hrvatskoj učinjene tijekom posljednjih 15 godina u smijeru tolerancije, mira i suživota. 'Bit ćemo uz Vladu, državu, njezin Ustav i njezine zakone', poručio je Pupovac, zapitavši se ima li veće lojalnosti od one prema zakonu, Ustavu i institucijama koje su se, kako je rekao, teško gradile, a lako se mogu srušiti.

Izrazio je nadu da će se uskoro postaviti pitanje 'Treba li se obustaviti i proizvodnja mržnje prema Srbima u Hrvatskoj, proizvodnju mržnje prema drugim manjinama, proizvodnju mržnje prema Vladi jer je lijevo liberalna'. Rekao je i kako želi da vrijednosti antifašizma budu temelj odnosa Hrvata i Srba u današnjoj i budućoj Hrvatskoj.

Od 1991. do 1995. bio je, kazao je, strašni rat u kojem su stradavali građani hrvatske nacionalnosti, ali i pripadnici srpskoga naroda. 'Prema tome se ratu trebamo odnositi tako da budemo veći od vlastitog stradanja i mitova koji su ga izazvali, ali i da budemo veliki i poklonimo se građanima hrvatske nacionalnosti koji su stradali zbog bezumlja od pripadnika srpskog naroda', poručio je Pupovac.

Premijer Zoran Milanović je okupljenima u Lisinskom poručio: 'Ovo je vaša kuća, kuća svih ljudi koji ovdje žele živjeti i raditi i koji je osjećaju svojom, a mi ćemo učinit sve da tako bude', istaknuvši svoje i opredjeljenje vlade za poštivanje zakona i manjinskih prava.

Kada je prije dvije godine preuzimao dužnost premijera nije, kaže, znao da će se suočavati s problemima za koje je smatrao da su riješeni, misleći pri tome na dvojezičnost u Vukovaru. Među onima za koje takva pitanja još nisu riješena prepoznaje tri vrste ljudi.

'Oni koji misle iskreno, koji određene zakonske obveze koje moramo provesti doživljaju osobno i bolno jer su proživjeli grozne stvari. To su moji sugrađani i prijatelji i za njih također treba imati uho, oko i srce', rekao je Milanović.

Postoje, nastavio je, i oni koji kao i u svakom gibanju ne znaju što žele. 'I postoje i oni iza čijih se radnji ne skrivaju tople ljudske namjere', ocijenio je.

'Bratstvo po oružju'

Osvrćući se na Pupovčev govor o antifašizmu, Milanović je naglasio da se na antifašizam uvijek treba vraćati. 'Što je to antifašizam? To je jedan jelovnik zdrave hrane s kojeg svatko uzima ono što mu odgovara. Antifašizam u Norveškoj ili Belgiji nije isti kao onaj u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori ili u Srbiji u Drugom svjetskom ratu', rekao je Milanović i dodao kako naš antifašizam predstavlja najsjajniji trenutak odnosa dvaju naroda i političkih nacija.

Nigdje se, kazao je, nije dogodilo u novijoj europskoj povijesti da su dvije formirane nacije, koje su prije toga prolazile krozniz nesporazuma i sukoba proizišlih iz raspadnute države u kaosu Drugoga svjetskog rata, ostvarile takvo 'bratstvo po oružju, razumijevanju i interesima' kao Hrvati i Srbi u Drugom svjetskom ratu.
'I to je taj naš antifašizam koji je drugačiji od ostalih europskih antifašizama. Njega treba prepoznati, a onaj koji je na njega ponosan kao što sam i ja, neka bude ponosan', poručio je Milanović.

Izaslanik predsjednika Narodne Skupštine Republike Srbije, Milorad Linta je kao velik problem u međunacionalnim odnosima ocijenio 'uhićenja Srba po potjernicama podignutim po famoznim optužnicama'. Ocijenio je kako su te potjernice i popisi bili sredstvo za zastrašivanje prognanih Srba da se ne vraćaju.

Episkop dalmatinski Fotije je poručio kako Srbi ne traže ništa više od onog što su im dali hrvatski zakoni, dodavši kako na manje od toga ne pristaju.

Na Skupštini je usvojena i Deklaracija o pravima i položaju Srba u Hrvatskoj u kojoj se, među ostalim, zalažu za borbu za toleranciju, nediskrimunaciju i protive su govoru mržnje, te traže osiguranje nesmetanog povratka izbjeglica i utvrđivanje sudbine nestalih i ubijenih Srba.

Velika Skupština SNV-a okupila je vijećnike iz više od 150 općinskih, gradskih i županijskih vijeća Srba iz cijele Hrvatske, predstavnike hrvatskih vlasti, srpskih organizacija, Srpske pravoslavne crkve, predstavnike institucija iz Republike Srbije, BIH, Republike Srpske te srpskih organizacija iz zemalja regije.