Povjerenje Ostojiću izglasano je sukladno novom saborskom Poslovniku, prema kojem se o ministrima i potpredsjednicima Vlade koji se biraju usred mandata raspravlja samo na sjednici matičnog saborskog odbora.

Stoga o Ostojiću kao kandidatu za potpredsjednika Vlade nije bilo rasprave na plenarnoj sjednici, već je o njemu prošli tjedan raspravljao samo Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav.

Tako je, primjerice, tada Ostojić odgovorio i na kritike da će po novom uz funkciju ministra unutarnjih poslova i koordinatora Savjeta za nacionalnu sigurnost, kontrolirati i civilni sektor kao potpredsjednik Vlade za unutarnju politiku. Pritom su ga zastupnici podsjetili na 'svijetle' primjere iz svijeta poput Vladimira Putina i Ivice Dačića.

Ministar policije podsjetio je tada da su Putin i Dačić premijeri: 'Ja to baš i nisam, nego sam kandidat za potpredsjednika Vlade. Ministar unutarnjih poslova politička je funkcija, ne upravlja represivnim sustavom, a ministar nije taj koji zapovijeda policijom. Što se tiče Savjeta, radi se o koordinaciji jer i dalje postoje ravnatelji agencija. Ova pozicija potpredsjednika opet je uloga koordinacije, a ne zapovijedanja', rekao je Ostojić prošli tjedan.

Podsjetimo, tu sjednicu odbora obilježio je i svojevrsni presedan kada je premijer Milanović sjeo za predsjedavajući stol s predsjednikom odbora Peđom Grbinom, što nije uobičajeni protokol.

273412,273384,273083,272048
Branko Hrvatin ponovno je izabran za predsjednika Vrhovnog suda, sa 120 glasova za i dva suzdržana. Hrvatinu je ovo treći mandat na čelu Vrhovnog suda, a kao i Ranko Ostojić, i on je prije potvrđivanja novog mandata prošao 'rešetanje' na saborskom Odboru za pravosuđe gdje je rekao da će se potruditi dokazati međunarodnoj javnosti da Hrvatska nije stala s pravosudnim reformama nakon zadovoljavanja uvjeta iz poglavlja 23. u pregovorima za ulazak u Europsku uniju.

Hrvatin je tada rekao i da razmišlja o uvođenju novog sustava ocjenjivanja sudaca koji bi, prije početka suđenja, dobili procjenu koliko im je ročišta potrebno do donošenja presude. Kada bi presudu donijeli u zadanom roku, tada bi dobili jedan cijeli bod, a ako bi prekršili rok za dva ročišta oduzelo bi im se, primjerice, 0,25 boda ili 0,75 boda kada bi se broj ročišta udvostručio. Time bi se trebalo natjerati suce da se ubrzaju sudski postupci.

Smatra da je potrebno još više racionalizirati sudove te otvoriti sudački sustav kako bi i odvjetnici, uz određene kriterije i iskustvo, mogli također postati suci.

Kao predsjednik Vrhovnog suda, Hrvatin je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, a niži suci su predsjednici Županijskih izbornih povjerenstava. Hrvatin je prilikom ispitivanja na saborskom odboru rekao da je vrijeme da Izborno povjerenstvo postane profesionalno tijelo: 'Suci trebaju raditi i baviti se sudačkim poslom. Mogu raditi na edukaciji, ali trebaju izaći iz takvih stvari. Dosegli smo razinu kad bi DIP trebalo profesionalizirati. Treba izbore početi voditi na takav način, to su iskustva drugih država.'